O MUZEJU
Muzej je smješten u renesansnoj palači korčulanske obitelji Gabrielis iz 16. st. Osnovan je i otvoren javnosti 1957. g., kada je i koncipiran stalni postav koji je, uz manje promjene zadržan do danas, a prikazuje kulturnu i gospodarsku prošlost grada i otoka Korčule od prapovijesti do suvremenosti.
U arheološkoj zbirci izloženi su nalazi s prapovijesnih, antičkih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta otoka Korčule (Badije, Vele spile u Veloj Luci, Lumbarde, Vrnika, Žrnova, Korčule). Među izlošcima iz helenističkog doba, osobito se ističe čunjasti lekit (keramička vaza) s reljefnim aplikacijama koji je pronađen u Lumbardi, a potječe iz 3. st. pr. Krista. Na hidroarheološkim lokalitetima korčulanskog akvatorija pronađene su amfore i rimsko kuhinjsko posuđe, dijelovi olovnih sidara i brončani čavli.
Povijesna činjenica o osnutku grčke naseobine na području današnje Lumbarde, u 3. st. pr. Krista, predstavljeno je replikom znamenitoga kamenog natpisa – Lumbardske psefizme, čiji se original čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu.
Kameni natpisi od 2. do 17. st. dokumenti su gradskih i otočnih povijesnih zbivanja. Jedinstveni, najstariji korčulanski građevni ulomak - dio oltarne pregrade ukrašene starohrvatskim pleterom iz 10. - 11. st., rad je vrsne južnodalmatinske kamenoklesarske radionice. Izdvaja se i reljef mletačkog lava s grbom kneza F. Viara (kraj 15. st.) radionice M. Andrijića.
Stoljetni korčulanski obrti - kamenoklesarstvo (čiji je vrhunac dosegnut u 15. i 16. st.) i brodogradnja, od kojih su, uz pomorstvo i trgovinu, stari Korčulani živjeli, predstavljeni su tradicijskim alatima, fotografijama i dokumentima.
Pomorsku povijest Korčule ilustriraju akvareli jedrenjaka znamenitih umjetnika A. Rouxa i G. Luzza, uspomene i uporabni predmeti iz cijeloga svijeta koje su pomorci donosili svojim kućama, brodski navigacijski instrumenti, drvene pulene, pomorske i zemljopisne karte iz 17., 18. i 19. st. (među kojima se posebno ističe bojani bakropis iz 17. st. venecijanskog kartografa P. M. Coronellija) te drugi predmeti iz života pomoraca.
Kulturno-povijesna građa obuhvaća repliku stranice Statuta grada i otoka Korčule iz 1214. g., pečat grada iz 15. st., likovne prikaze grada, katastarske planove iz početka 19. st., gradsku zastavu, pečate, dokumente, grbove plemića i cehova, diplome korčulanskih pravnika i liječnika. Svjedočanstva su to o povijesnom i urbanom identitetu Korčule, opjevanog "ornamenta od svita".
Predmeti iz korčulanskih kuća i palača prezentiraju kulturu i način svakodnevnog gradskog života i dokazuju kako su Korčulani pratili europsku modu, a svakodnevni život korčulanskih obitelji bio na visokoj razini. Među njima se izdvajaju brončano kucalo s likom Neptuna T. Aspettija iz 17. st., kojim je Mletačka Republika za hrabrost nagradila pripadnika plemićke obitelji Arneri, te bečki glasovir I. Boschija iz 1819. g. na kojemu je svirala Beethovenova prijateljica Edith Streicher.
Izloženi su i vrijedni tekstilni predmeti (svileni vezeni vjenčani plašt iz 17. st., građanske nošnje, svilena vjenčanica iz 19. st., vezeni prekrivači), brojno posuđe, predmeti iz svakodnevnog života, modni pribor, dječje igračke, vaze, svijećnjaci, pribor i posuđe za serviranje i konzumiranje hrane.
Kućni salon obitelji Boschi iz 19. st., zajedno s talijanskim svetačkim slikama, ambijentalno je prezentiran u nekadašnjem salonu palače Gabrielis.
Prikazano je hladno i vatreno oružje: schiavone iz 18. st., sablje, jatagani i puške iz 19. st.
Muzej posjeduje i knjižnu građu, časopise i notne zapise iz razdoblja od 17. st. do početka 20. st. Posebno se ističe A. della Bellin talijansko-ilirsko-latinski rječnik tiskan u Veneciji 1728. g.
Izborom predmeta, dokumenata i fotografija predstavljen je društveni život Korčule te viteška igra Moreška, koja se u Korčuli njeguje od 17. st. i ima status nematerijalnoga kulturnog dobra.
Muzejski su prostori obogaćeni umjetninama korčulanskih autora, među kojima su skulpture P. Pallavicinija, F. Kršinića, I. Oreba, R. Duhovića, V. Fabrisa.
U potkrovlju palače smještena je tradicionalna kuhinja s ognjištem - kominom, kamenim koritom za pranje posuđa - škafom, drvenim kuhinjskim pokućstvom, starinskim kuharskim pomagalima i raznovrsnim bakrenim posuđem za pripremu hrane.
Djelu i liku književnika i akademika Petra Šegedina (1909. - 1998.) posvećena je memorijalna zbirka u kojoj se nalaze dokumenti i predmeti iz privatnoga i javnog života te književna djela tog značajnoga društvenog i kulturnog djelatnika.