Zbirke
Zbirka arhivskog gradiva
Vrsta zbirke arhivska, povijesna
Voditelj Andreja Srednoselec
Broj predmeta 265
Vrsta građe dokumenti
Teritorij srednjoeuropski prostor
Vremensko razdoblje 1. polovica 18. st.- 1. polovica 20. st.
Materijal papir
Velikaški rod Draškovića aktivno je sudjelovao četiri stoljeća u političkim, vojnim i vjerskim zbivanjima na prostoru Habsburške Monarhije te imao značajan utjecaj na društvena zbivanja u Hrvatskoj. Zbirka arhivskog gradiva, koja je isključivo vezana uz Draškoviće, zatečena je u njihovom titularnom dvorcu Trakošćanu.
Najstariji spis je onaj Katarine Brandis (1. pol. 18. st.), supruge hrvatskog bana Ivan V. Draškovića. Zatim dolazi gradivo njenih unuka Ivana VIII. i Franje I. (2. pol. 18. st.), djece Josipa Kazimira. Pronalazi se i nešto gradiva nastalog djelovanjem Jurja VI. (pol. 19. st.), obnovitelja dvorca te brata Karla I. Najviše dokumenata sačuvano je od Ivana IX. i supruge Julijane Erdödy, hrvatske slikarice (2. pol. 19. i početak 20. st.). Najmlađi stvaratelj gradiva ovog fonda je Ivan XI. (1. pol. 20. st.).
Glavnina fonda obitelji Drašković otpremljena je u ožujku 1945. godine u Hrvatski državni arhiv (HR-HDA-711). Zaostali dokumenti čine sadašnju zbirku arhivskog gradiva, stoga je ona necjelovita. U trakošćanskom muzeju čuva se malo arhivskog gradiva te u odnosu na ukupan obiteljski fond čini tek 3 %, obuhvaća duže vremensko razdoblje i mnogo osoba, ali ne daje potpunu sliku niti o jednom pojedincu ili imanju. Međutim, nadopunjuje građu iz Hrvatskog državnog arhiva. Sačuvano arhivsko gradivo u nesređenom stanju 1998. godine preuzeo je Državni arhiv u Varaždinu kao depozit iz Dvora Trakošćan. Vraćano je 1999. godine u sistematiziranome i inventiranome stanju (Analitički inventar obiteljskog fonda Drašković) te je bilo odvojeno od ostatka muzejske građe, odnosno nije bilo u sastavu tada jedinstvene kulturno-povijesne zbirke. Novim inventiranjem, snimanjem i digitalnom obradom tijekom 2019. godine stvorena je zbirka arhivskog gradiva kao kulturno dobro.
Gradivo je podijeljeno u dvije skupine: u prvoj, Posjedi obitelji Drašković, dokumenti su odvojeni prema imanjima, a u drugoj, Obiteljski spisi, prema pojedinim članovima obitelji. U svakoj od tih skupina dokumenti su poredani kronološkim redoslijedom. Obuhvaćeni su gotovo svi posjedi, no s malim brojem dokumenata. Najviše ih ima o vlastelinstvima Trakošćan i Sellye, dok je za Klenovnik sačuvana gotovo potpuna računovodstvena dokumentacija za jednu godinu (1835.). Neke od tih skupina bile su velike (Uprava dobara, Trakošćan, Baranya Sellye, Janko Drašković, Ivan IX., Julijana Erdödy, Ivan XI.) pa je unutar njih izvršena podjela na podskupine prema vrsti gradiva koje su sadržavale, a unutar podskupine kronološki su poredani dokumenti. Iznimke su jedino podskupine kod Janka i Ivana IX., gdje su zbog obima korespondenti poredani abecednim redom, bez obzira na vrijeme nastanka. Obiteljske spise uglavnom čine pisma, zadužnice i namire, računi, ugovori, sudski spisi te osobni dokumenti. Oblikovana je još jedna skupina Miscellanea koja sadrži mješovite dokumente drugih obitelji (Erdödy, Batthyany, Kulmer) te one nepoznate provenijencije. U njoj se nalazi trinaest dokumenata poredanih kronološkim redoslijedom.
Dokumentarna građa iz ostavštine Drašković registrirana je kao Zbirka arhivskog gradiva te je obrađena kao ostali muzejski predmeti prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. Uvedena je i u jedinstvenu inventarnu knjigu muzejskih predmeta. Broji 265 inventarnih oznaka koje fizički sadrže 1432 predmeta (dokumenta), a po tipologiji spada u povijesni tip zbirke.
Cjelokupna građa čuva se u muzejskom spremištu i raspoređena je u četiri kutije. Omoti sadrže sljedeće podatke: jedinica upisa sa starom signaturom kao rednim brojem i novim inventarnim oznakama, mjesto, datum, količina dokumenta, ako sadrže jedan ili više dokumenata, te kratki sadržaj i bilješke.
U katalogu muzejskih predmeta