O MUZEJU

Muzej je osnovan 1966. g., a nova muzejska zgrada, koju je projektirao arhitekt Željko Kovačić, otvorena je zajedno sa stalnim postavom 2010. g. Autori stalnog postava su arhitekt Željko Kovačić i paleontolog Jakov Radovčić, a realizacija je ostvarena u suradnji s brojnim svjetskim muzejima, institucijama i umjetnicima.

Sadržaj muzeja podijeljen je u 18 tematskih cjelina, te se  može pratiti na nekoliko različitih razina vizualnih i virtualnih interpretacija koje posjetiteljima objašnjavaju kompleksnu priču o postanku života na Zemlji i evoluciji čovjeka, stalno se referirajući na značenje otkrića fosilnih ostataka neandertalaca u Krapini i na revolucionarne istraživačke metode koje su primijenjene u obradi nalaza.

U predvorju muzeja koje simulira pogled iz špilje, interpretacija počinje filmskom pričom o životu krapinskih neandertalaca.

Nakon projekcije ulazi se u povijesni dio, koji započinje s danom 23. kolovoza 1899., kada Dragutin Gorjanović-Kramberger, hrvatski znanstvenik koji je prvi istražio i obradio nalazište, dolazi u Krapinu na lokalitet Hušnjakovo.

Prikazana je ondašnja Krapina, zajedno s gradonačelnikom Vilbaldom Slugom, koji je Krambergera odveo na lokalitet, te ljekarna u kojoj su zaštićeni prvi nalazi i tadašnje poznato Kneippovo lječilište.

Nakon lokalne situacije prelazi se na prikaz važnih znanstvenih spoznaja u povijesti, znanja o postanku svijeta, slijeda razvoja života od prvih hominida do krapinskog neandertalca, koji je predstavljen u rekonstrukciji polušpilje, s vjernim modelima što ih je izradila renomirana francuska umjetnica Elisabeth Daynes.

Suvremenom tehnologijom u 3D tehnici na videozidu prikazani su ostaci neandertalaca, ali i originalne Krambergerove snimke, kako bi se mogle usporediti razlike. Usporednim modelima vanjskih obilježja prikazane su razlike u građi Homo sapiensa i neandertalaca.

Informatičkom tehnologijom izveden je interaktivni bolesnički krevet s tijelom neandertalca kojega posjetitelji mogu "istraživati" i doći do informacija o njegovim ozljedama i bolestima, uz ilustrirane fotografije i rendgenske snimke. Svi prikazi utemeljeni su na rezultatima obrade fosilnih koštanih ostataka pronađenih na lokalitetu.

Spiralno kretanje kroz postav prikazuje faze u evoluciji života na Zemlji, tijek razvoja kontinenata, biljnoga i životinjskog svijeta (originalima, slikovnim prikazima, replikama reprezentativnih izložaka iz svjetskih muzeja, skulpturama suvremenih umjetnika). Evolucija Zemlje prikazana je u vremenskoj cjelini od jednog dana, odnosno 24 sata, kako bi se pojam vremena lakše približio čovjeku dobro poznatim i bliskim mjerilom.

U dijelu Muzeja koji govori o okolišu u kojem je neandertalac živio  atraktivan je prikaz otapanja ledenjaka, ostvaren interaktivnom svjetlosnom projekcijom osjetljivom na kretanje (virtualno led puca pod nogama).

Prikazani su načini izrade oruđa, posmrtni rituali, najvažnija nalazišta neandertalaca u svijetu, pojava Homo sapiensa, te različita tumačenja o podrijetlu čovjeka.

Posljednji segment Muzeja govori o ubrzanome kulturnom i tehnološkom razvoju ljudskog roda.

Muzej krapinskih neandertalaca svojom arhitekturom i postavom stoji uz bok poznatim svjetskim muzejima te vrste. Njegova je posebnost to što obilazak obuhvaća i izvorni lokalitet Hušnjakovo, koji je najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Hušnjakovo je zaštićeno kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a datira se u vrijeme od prije 130 000 godina. U naslagama polušpilje nađeno je oko 900 ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljega goveda i drugih životinja.