O MUZEJU
Muzej je osnovan 1949. godine, a smješten je u jednokatnici staroga gradskog poglavarstva, sagrađenoj 1832. godine, koja je u cijelosti je obnovljena 2010. godine.
Stalni postav (u izradi od 2011.) na prvom katu zgrade kronološki će obuhvaćati razdoblje od mlađega kamenog doba do kraja 20. stoljeća.
U lapidariju u predvorju Muzeja izloženi su antički i srednjovjekovni nalazi: rimska stela u obliku medaljona (1. st., Majur kod Bolča), ulomak mramornog pluteja, mramorna krstionica i stup s reljefima (11. st., Daruvarske toplice), kapitel stupa iz crkve u Hercegovcu (?) iz 12. - 13. st. te dijelovi gotičke kamene arhitekture crkve sv. Marije u Strezi iz 15. st.
Arheološki odjel čuva prapovijesnu, antičku i srednjovjekovnu građu, među kojom se izdvajaju predmeti svjetski poznate korenovske kulture mlađega kamenog doba iz Malog Korenova, idol i vinkovačke posude s lokaliteta Orovački vinogradi, grobne cjeline s brončanodobnog lokaliteta Srednje polje u Drljanovcu, Boiu mač (kultura žarnih polja) iz Prgomelja, brončanodobna ostava metalnih predmeta iz Velike Trnovitice, keltski novac iz ostave u Ribnjačkoj, s imenom vladara Sosthenesa napisanim sjevernoetrurskim alfabetom (registriran u svjetskoj numizmatičkoj i arheološkoj literaturi), pećnjaci, keramika i metalni predmeti iz srednjovjekovnoga gradišta u Gudovcu (15. st.), kao i kameni eksponati izloženi u lapidariju.
Građa Etnološkog odjela potječe s raznih lokaliteta Bilogore i sjeverne Moslavine. Najvažniji predmeti vezani su za tekstilno rukotvorstvo. Među njima su jastučnice iz Dautana iz 1880. g., vilani (prekrivači za krevet) s kraja 19. st., ćilimi iz razdoblja od 1900. do 1920. g., različiti tipovi ženskih oglavlja (špice i poculice) te naprave za proizvodnju tekstila, tj. za izradu platna, s tkalačkim stanom, tarom, iz 1856. g. Od sitnih drvenih predmeta ističu se kepćije - pastirske drvene čaše s geometrijskim ornamentima.
Zbirka pokućstva dokumentira promjene u načinu stanovanja i organizaciji obiteljskog života od razdoblja zadruga do stanovanja u individualnim obiteljima (1850. - 1950.).
Posebne zbirke posvećene su keramoplastici samouke kiparice Evice Pocrnić, te ostavštini Zvonimira Lovrenčevića, skupljača folklornog blaga Bilogore i sjeverne Moslavine. U Odjelu se nalazi i bogata zbirka čestitki i razglednica s raritetnim primjercima.
U Povijesnom odjelu čuva se građa iz vojne, političke, gospodarske, kulturne i sportske povijesti grada i njegova područja. Osobitu vrijednost imaju hrvatski srednjovjekovni novac (slavonski banovci) iz 13. i 14. st. te habsburški kovani novac i medalje (17. - 19. st.); cehovske škrinje iz 18. st.; pečatnjaci (18. i 19. st.), osobito pečatnjak s prikazom najstarijega grba grada Bjelovara iz 1772. g.; cehovska i sajmovna povelja carice Marije Terezije iz 18. st.; cimeri obrtnika iz 19. i s početka 20. st.; vatreno i hladno oružje iz 18. i 19. st. (jatagani ukrašeni filigranima i koraljima, puške karanfilke i drugo oružje); karte i planovi grada te nacrti zgrada (18. - 20. st.); fotografije važnih osoba i građanskih obitelji, društava i udruga; predmeti iz nekadašnjih bjelovarskih kinematografa Partizan i Gorica.
Građa Kulturno-povijesnog odjela obuhvaća satove različitih stilskih razdoblja (ističu se sunčani sat s kompasom i ugraviranim imenima europskih gradova i njihovim zemljopisnim širinama - Pariz, poč. 18. st., stojeći salonski sat s Mjesečevim mijenama i datumima - Beč, kraj 18. st.); antikvitetni namještaj u rasponu od baroka do secesije (barokni sekreter s tajnim pretincima i rokoko krevet s kraja 18. st., historicistička replika tzv. crnog salona baroknog majstora André-Charlesa Boullea, bidermajerska komoda i kristaljera, secesijski salonski komplet poznatih bečkih proizvođača namještaja braće Thonet) te sakralnu i umjetničku građu (vrijedne predmete iz nekadašnje sinagoge i oltar iz crkve sv. Katarine u Gornjim Zdjelicama iz 17. st.). Zanimljiv je izložak i replika tiskarske preše Benjamina Franklina, izrađena u Bjelovaru prema londonskom izvorniku iz 1700. g., koja se povremeno upotrebljava.
U Zbirci zavičajnih pisaca čuvaju se rukopisne ostavštine istaknutih hrvatskih književnika rođenih na bjelovarskom području: Ivana Trnskog, Đure Sudete, Željka Sabola, Krste Špoljara i drugih.
Među starim i rijetkim knjigama 16., 17., i 18. st. nalaze se Senekine Epistole tiskane 1702. g., Ezopove Basne iz 1734. g., Ciceronova djela tiskana 1773. g. ili Kamen pravi smutnye velike Antuna Kanižlića iz 1780. g., a svojom vrijednošću izdvaja se zbirka knjiga Pete križevačke i Šeste đurđevačke graničarske pukovnije iz 18. i 19. st.
Osim djela istaknutih hrvatskih i nekoliko stranih slikara, u fundusu Galerijskog odjela čuvaju se pretežito djela istaknutih hrvatskih umjetnika europskog ugleda, rođenih na bjelovarskom području, i to slikarice N. Rojc (jedne od prvih hrvatskih akademski obrazovanih slikarica), slikara E. Murtića, I. Friščića, M. Bosanca te kipara V. Bakića, J. Zemana i drugih.
U zgradi Muzeja nalaze se i dva galerijska prostora za povremene izložbe: Galerija Nasta Rojc i Galerija Koridor. Jedinstveni prostor u gradu jest atrij Muzeja s pozornicom, u kojemu se održavaju koncerti, predstave i druge priredbe na otvorenome.