O MUZEJU
Muzej je osnovan 1960. g. kao zavičajni muzej Turopolja, Pokuplja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Smješten je u baroknoj zgradi bivšeg sjedišta Plemenite općine turopoljske (tzv. Turopoljskom gradu), sagrađenoj 1765. g., u kojoj su se na katu u središnjoj bogato urešenoj dvorani održavala spravišća (skupštine), dok je u prizemlju bio zatvor.
Fundus Muzeja sastoji se od približno 3 500 etnografskih, arheoloških, kulturno-povijesnih i umjetničkih predmeta. Stalni postav, na prvom katu Muzeja, upoznaje posjetitelje s prošlošću Turopolja od prapovijesti do novog vijeka.
Izloženi su najznačajniji arheološki predmeti pronađeni u Turopolju. Kljova i zub mamuta stari su više od 20 000 godina. Sjekirica od žada (5. - 3. tisućljeće pr. Krista) svjedok je života na ovom području u prapovijesti. Predmeti iz antičkog razdoblja (1. - 4. st.) najvećim dijelom potječu iz rimskoga grada Andautonije (Šćitarjeva) koji se smatra pretečom Zagreba. To su rimski novac s portretima careva i carica, raznolike keramičke posude, keramička glava božice Minerve, nakit i dr.
Srednjovjekovno doba predstavljeno je karakterističnim nakitom - sljepoočničarkama, a novovjekovno razdoblje (17. - 20. st.) hodočasničkim medaljama...
Povijesni pregled prati povijest i razvoj Turopolja od 15. st. do danas, s naglaskom na posebnostima Plemenite općine Turopolje (specifične samouprave - zajednice plemića u razdoblju od 13. do 19. st.). Predstavljeni su predmeti iz svakodnevnog života, oruđe, oružje, portreti poznatih Turopoljaca te slikarski prikazi ljudi i krajeva, grbovnici, cehovski predmeti i dr.
Etnografska zbirka prezentirana je drvenom i tekstilnom građom iz 19. i 20. st.: dijelovima nošnje i posobljem te alatima i pomagalima za izradu tekstila, kao i drvenim predmetima upotrebljavanim u kućanstvu i na gospodarstvu.
Likovna djela obuhvaćaju razdoblje od 19. st. do danas, kako ona važna po svojoj likovnoj vrijednosti, tako i djela relevantna za kulturu i povijest Turopolja. Ističu se grafički listovi začetnika novije hrvatske umjetnosti B. Čikoša-Sesije, M. Klementa Crnčića, T. Krizmana i B. Šenoe. Lokalne autore predstavljaju samouki kipar S. Kičin, M. Kičin s radovima u keramici, J. Pukanić s umjetnički obrađenim metalom te sestre M. i V. Bedeković s crtežima.