O MUZEJU
Muzej se nalazi u kući Karas, jednoj od najstarijih građanskih kuća u gradu (u kojoj su nekoć bili pavlinski hospicij i prva javna ljekarna u gradu u 18. st.). Stalni postav čine izlošci nekoliko zbirki. Arheološka zbirka čuva predmete koji pripadaju vremenskom rasponu od mlađega kamenog doba do kasnoga srednjeg vijeka. Najstariji nalazi iz razdoblja neolitika pronađeni su na lokalitetu Brezovljani i stari su između 6 500 i 7 000 godina. Eneolitik je zastupljen razvijenom fazom lasinjske kulture; najatraktivniji nalazi potječu iz vremena kasnoga brončanog doba, stari su oko 3 000 godina i pronađeni su na lokalitetima u Križevcima i na Kalniku. Keramički oblici, kalupi za lijevanje brončanih uporabnih predmeta jedinstveni su primjerci naseobinskih nalaza kakvih je malo otkriveno u Hrvatskoj. U Zbirci starog oružja izloženi su različiti primjerci hladnoga i vatrenog oružja (konjaničke sablje, mačevi, buzdovani, helebarde, turski jatagani, kubure, puške, mali top i sl.). Život građanskog staleža odražava Kulturno-povijesna zbirka, s tipičnim inventarom nastalim na prijelazu iz 19. u 20. st. Križevci su prikazani kao grad povijesti i kulture s biografijama najznačajnijih Križevčana. Poseban je naglasak dan značenju Križevačkih štatuta, jedinstvenih veselih pravila o tome kako se ponašati "pri veselicama". Primjerci uporabnih predmeta rabljenih u seoskim domaćinstvima prezentirani su u Etnografskoj zbirci, koja ilustrira nekadašnji život na selu. Osobito su atraktivna domaća istkana platna (prekrivači, ručnici, dijelovi nošnje), kao i pribor uz pomoć kojega su izrađivana. U Sakralnoj zbirci, smještenoj u prostoriji koja je nekoć bila kućna kapela, izloženi su dijelovi crkvenog ruha i nešto liturgijskog posuđa, raritetne gotičke skulpture iz 15. st. te barokni oltarni kipovi Isusa i drugih svetaca izrađeni u drvu. Tradicija sakralne umjetnosti u Križevcima duga je jer je još u 14. st. ondje postojao samostan augustinaca, a u 17. st. otvoreni su samostani pavlina i franjevaca. O postojanju židovske zajednice u gradu svjedoči izložena tora iz križevačke sinagoge. Križevce kao važno obrtničko središte predstavlja Cehovska zbirka, s cehovskim pravilima, pečatnjacima, tablicama, alatom i proizvodima križevačkih majstora različitih struka. Već su 1510. g. postojala cehovska pravila bravara i ostrugara, koja prepisuju i zagrebački majstori. Izložena građa daje uvid i u način školovanja šegrta i kalfi te u njihovu dokumentaciju. U dvorištu Muzeja nalazi se etnopark s autentičnim primjercima tradicijske drvene gradnje: kućom za stanovanje, kolnicom, krušnom peći, slamnatom kleti, hambarom za žito te košem za kukuruz. Likovna galerijaSmještena je u zasebnom objektu, zgradi tzv. Sabornice, jednom od najstarijih profanih objekata baroknih obilježja. U njoj se ponajprije priređuju izložbe, a stalni postav se izlaže samo povremeno. U fundusu galerije prevladavaju radovi autora koji su za Križevce vezani rođenjem, radom, životom ili u svojim djelima imaju motive Križevaca i okolice, portrete znamenitih ljudi i sl. Tako su prikupljena djela M. Detonija i J. Struppi (oboje rođeni Križevčani), grafike D. Renarića i skulpture J. Čikoša, nekadašnjih profesora crtanja u Križevcima. Tu su radovi bivših đaka križevačke Preparandije (I. Friščića, J. Turkovića, P. Franjića i dr.). Od starijih autora valja spomenuti O. Ivekovića, N. Rojc, J. Bužana, I. Zaschea, B. Čikoša Sesiju. Posebno se izdvaja cjelina od 40-ak crteža, akvarela i gvaševa E. Kovačevića iz njegove postzemljaške faze (oko 1938.).