O MUZEJU
Muzej se nalazi u kući Karas, jednoj od najstarijih građanskih kuća u gradu (u kojoj su nekoć bili pavlinski hospicij i prva javna ljekarna u gradu u 18. stoljeću).
Arheološka zbirka čuva predmete koji pripadaju vremenskom rasponu od mlađega kamenog doba do kasnoga srednjeg vijeka. Najstariji nalazi iz razdoblja neolitika pronađeni su na lokalitetu Brezovljani i stari su između 6 500 i 7 000 godina. Eneolitik je zastupljen razvijenom fazom lasinjske kulture; najatraktivniji nalazi potječu iz vremena kasnoga brončanog doba, stari su oko 3 000 godina i pronađeni su na lokalitetima u Križevcima i na Kalniku. Keramički oblici, kalupi za lijevanje brončanih uporabnih predmeta jedinstveni su primjerci naseobinskih nalaza kakvih je malo otkriveno u Hrvatskoj.
U Zbirci starog oružja izloženi su različiti primjerci hladnoga i vatrenog oružja (konjaničke sablje, mačevi, buzdovani, helebarde, turski jatagani, kubure, puške, mali top i sl.).
Život građanskog staleža odražava Kulturno-povijesna zbirka, s tipičnim inventarom nastalim na prijelazu iz 19. u 20. st. Križevci su prikazani kao grad povijesti i kulture s biografijama najznačajnijih Križevčana. Poseban je naglasak dan značenju Križevačkih štatuta, jedinstvenih veselih pravila o tome kako se ponašati "pri veselicama".
Primjerci uporabnih predmeta rabljenih u seoskim domaćinstvima prezentirani su u Etnografskoj zbirci, koja ilustrira nekadašnji život na selu. Osobito su atraktivna domaća istkana platna (prekrivači, ručnici, dijelovi nošnje), kao i pribor uz pomoć kojega su izrađivana.
U Sakralnoj zbirci, smještenoj u prostoriji koja je nekoć bila kućna kapela, izloženi su dijelovi crkvenog ruha i nešto liturgijskog posuđa, raritetne gotičke skulpture iz 15. st. te barokni oltarni kipovi Isusa i drugih svetaca izrađeni u drvu. Tradicija sakralne umjetnosti u Križevcima duga je jer je još u 14. st. ondje postojao samostan augustinaca, a u 17. st. otvoreni su samostani pavlina i franjevaca. O postojanju židovske zajednice u gradu svjedoči izložena tora iz križevačke sinagoge.
Križevce kao važno obrtničko središte predstavlja Cehovska zbirka, s cehovskim pravilima, pečatnjacima, tablicama, alatom i proizvodima križevačkih majstora različitih struka. Već su 1510. g. postojala cehovska pravila bravara i ostrugara, koja prepisuju i zagrebački majstori. Izložena građa daje uvid i u način školovanja šegrta i kalfi te u njihovu dokumentaciju.
U dvorištu Muzeja nalazi se etnopark s autentičnim primjercima tradicijske drvene gradnje: kućom za stanovanje, kolnicom, krušnom peći, slamnatom kleti, hambarom za žito te košem za kukuruz.
Likovna galerija smještena je u zasebnom objektu, zgradi tzv. Sabornice, jednom od najstarijih profanih objekata baroknih obilježja. U njoj se ponajprije priređuju izložbe, a stalni postav se izlaže samo povremeno. U fundusu galerije prevladavaju radovi autora koji su za Križevce vezani rođenjem, radom, životom ili u svojim djelima imaju motive Križevaca i okolice, portrete znamenitih ljudi i sl. Tako su prikupljena djela M. Detonija i J. Struppi (oboje rođeni Križevčani), grafike D. Renarića i skulpture J. Čikoša, nekadašnjih profesora crtanja u Križevcima. Tu su radovi bivših đaka križevačke Preparandije (I. Friščića, J. Turkovića, P. Franjića i dr.). Od starijih autora valja spomenuti O. Ivekovića, N. Rojc, J. Bužana, I. Zaschea, B. Čikoša Sesiju. Posebno se izdvaja cjelina od 40-ak crteža, akvarela i gvaševa E. Kovačevića iz njegove postzemljaške faze (oko 1938.).