O MUZEJU

Gradski muzej Virovitica središnje je mjesto prezentacije i interpretacije bogate materijalne kulture podravsko-slavonskog kraja i s njom povezanih ideja, vrijednosti i stavova. Obnovljeni stalni postav i raznovrsne aktivnosti koje se na njega nadovezuju komuniciraju prošlost i sadašnjost teritorija iz perspektive čovjekove privrženosti drvu kao prirodnom materijalu koji obrađuje i koristi za svakodnevni život od pretpovijesti do danas. Povijesne šume u širem prostoru i zastupljenost velikog broja predmeta od tog materijala u fundusu Muzeja daju mu legitimitet da na temelju lokalne baštine korisnicima prenosi univerzalne poruke o kreativnosti čovječanstva potičući identifikaciju korisnika različitih uzrasta, interesa i obrazovanja s predstavljenim konceptima.

Gradski muzej Virovitica osnovan je u rujnu 1953. godine kao zavičajni muzej kompleksnog tipa za grad i kotar Viroviticu. Muzej je smješten je u Dvorcu Pejačević, sagrađenome početkom 19. st. U počecima stvaranja muzeja uz svesrdnu pomoć mnogih Virovitičana, poklonima, otkupom i sabiranjem, nabavljena je građa za arheološku, etnografsku, kulturno-povijesnu, likovnu zbirku, a osnivaju se biblioteka, arhiv i fototeka. Sakupljena muzejska građa izložena je kao "I. muzejska izložba" u svibnju 1954. godine.

Prvi stalni muzejski postav "Kroz prošlost Virovitice" otvoren je 1968. godine u velikoj dvorani na prvom katu Dvorca Pejačević, koja se do danas koristila i za brojne povremene izložbe i ima status muzejsko-galerijskog prostora. Od tada je postupno uređen čitav Dvorac. U okviru obilježavanja 750. obljetnice Virovitice, a u sklopu Znanstvenog skupa, 2. listopada 1984. godine otvoren je stalni postav arheološke, kulturno-povijesne, etnografske i likovne zbirke Branislava Glumca. Građa i stalni postav bili su izmješteni tijekom 1991. godine zbog ratne opasnosti, a vraćeni su u ljeto 1992. godine, od kada posjetioci mogu ponovno razgledati privremeni postav Muzeja. Dvorac Pejačević i gradski park koji ga okružuje nakon tri godine obnove za javnost su otvoreni krajem 2019. godine.

Fundus muzeja danas broji oko 5 000 predmeta, od kojih je gotovo 900 izloženo u Arheološkom, Etnološkom, Likovnom i Kulturno-povijesnom odjelu Muzeja.

Arheološki nalazi (najčešće od keramike, kamena, metala, stakla) potječu s lokaliteta u Virovitici i okolici iz vremena od pretpovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. Najstariji izlošci pripadaju neolitiku (6000 - 3500 g. pr. Krista): kameni alat, oruđe i keramika. Različiti oblici keramičkih posuda iz kasnoga brončanog doba pripadaju virovitičkoj grupi kulture žarnih polja (groblja s urnama u kojima je pepeo pokojnika i brončanim prilozima) iz 13. st. pr. Krista, a u postavu su izložene brončane igle i manji bodež. Dolazak Kelta obilježen je dijelovima jednoga ratničkoga groba iz 3. st. pr. Krista s keltske nekropole u Zvonimirovu.

S rimskog nalazišta Bolentio u Orešcu potječu stakleni, brončani, željezni i keramički predmeti, a posebna je zanimljivost maketa rimske kuće.

Srednjovjekovno razdoblje obilježeno je nalazima bjelobrdske kulture iz 11. st. Luksuzne, lijevane brončane i srebrne naušnice, karičice, prsteni i privjesci pronađeni su u grobovima na lokalitetu u Zvonimirovu, a brončane karičice sa S-završetkom potječu s lokaliteta u Starom Gradcu.

S iskopavanja virovitičke utvrde iz 15. st., u gradskom parku, potječu keramičke posude i pećnjaci, kamena i olovna kugla, te drška noža od kosti.

Izložen je i izbor umjetnina iz donacije što ju je 1982. g. Muzeju darovao Virovitičanin Branislav Glumac, književnik iz Zagreba. Riječ je o zbirci od 120 radova hrvatskih likovnih umjetnika 20. st. različitih naraštaja i stilskih izričaja. Od autora starije i srednje generacije zastupljeni su primjerice: I. Režek, M. Tartaglia, K. Hegedušić, Z. Prica, V. Jordan, M. Stančić, N. Kavurić-Kurtović, Lj. Stahov, D. Babić, M. Berber, D. Popović. U zbirci su i ostvarenja značajnih predstavnika hrvatske naivne umjetnosti: I. i J. Generalića, I. Rabuzina, M. Kovačića, I. Lackovića Croate.

Skulpturom su predstavljeni: I. Sabolić, B. Ružić, S. Sikirica, S. Jančić, M. Ujević, Z. Zlatić, E. Schubert. Osobito valja istaknuti djela virovitičkih slikara: N. Tricka, B. Marčeta Gregurić, A. Ibriksa, V. Šolca i kipara J. Šimića.

Građa Kulturno-povijesne zbirke obuhvaća period od 14. do kraja 20. st. i najvećim se dijelom odnosi na sam grad Viroviticu. Iz 16. i 17. st., kada se Virovitica nalazi u sastavu Osmanskog carstva, ističe se bogati nalaz zlatnog i srebrnog novca: od cekina i talira do sićušnih turskih akči. Izgled virovitičke utvrde sačuvan je na grafici iz 17. st. – vrijednom bakrorezu talijanskog kartografa Cantellija iz 1690. g., s prikazom Virovitice prije oslobođenja od osmanske vlasti 1684. g.

O obrtničkoj sastavnici gradskog života govori građa vezana za udruženja gradskih obrtnika – cehove, a čine je: cehovski statuti i ladice, svjedodžbe, pečatnjaci i razni proizvodi. Veoma vrijednu i zanimljivu cjelinu iz svijeta obrtništva čini alat i pribor za proizvodnju umjetnog cvijeća, koji je korišten u poduzeću "Flora" od 1920. do 1960. g.

Predmetima iz svakodnevnog života građanske Virovitice 19. i 20. st. pripada pokućstvo, posuđe, slike, staklo iz prve hrvatske staklane u Zvečevu. Fotografijama, razglednicama, dokumentima predstavljen je obiteljski život, gradske vedute, društva, događaji, proslave, izleti...

Sakralnu grupu predmeta čini inventar barokne kapelice Sv. Križa iz Sedlarice; skulpture, tabulati, pozitivi (sredina 18. st.); i brončano zvono (14./15. st.) iz srednjovjekovne crkve sv. Ivana Krstitelja u Brezovici.

Dokumentarna građa iz Drugoga svjetskog rata (NOB) i poslijeratne izgradnje obuhvaća fotografije, dokumente, odlikovanja, oružje. O nedavnim povijesnim zbivanjima u vrijeme stvaranja samostalne države Hrvatske i Domovinskom ratu svjedoče fotografije i tiskovine.

Etnografska zbirka predstavlja specifičnosti tradicije virovitičkih sela i svakidašnji život na selu s kraja 19. i početka 20. st. Prikazan je nastanak i upotreba platna, obiteljska soba i tradicijski stol za blagovanje te obilježavanje običaja tijekom godine: pokladnih ophoda, uskrsnih, proljetnih i božićnih običaja. Posebno su istaknuti djevojački ophodi - ladarica u povodu Ivanja. Izloženi su raznovrsni predmeti ručne izrade te ženska i muška radna i svakodnevna odjeća virovitičkoga kraja.