O MUZEJU
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom - da istražuje, skuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od 7. do 15. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od 9. do 12. stoljeća.
Pod nazivom Prvi muzej hrvatskih spomenika, utemeljen je u Kninu 1893. g., a za vrijeme Drugoga svjetskog rata preseljen je najprije u Sinj, a zatim na Klis i u Split, gdje mu je i danas sjedište. Dugogodišnjim zalaganjem akademika Stjepana Gunjače (1909. - 1981.), od 1976. godine svoje arheološko blago čuva i izlaže u reprezentativnom zdanju izvedenome prema projektu arhitekta Mladena Kauzlarića.
Danas Muzej raspolaže opsežnim fondom starohrvatske arheološke baštine od oko 20 tisuća predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko četvrtina građe. Mahom su to primjerci raznovrsnog nakita, oružja i predmeta svakodnevne upotrebe te velik broj kamenih spomenika koji su nekada pripadali interijerima starohrvatskih crkvica.
Svojom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te množinom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej HAS danas spada medu najveće zbirke takve vrste u Europi.
Najznačajniju i povijesno najvredniju kolekciju čine epigrafski spomenici od 9. do 12. stoljeća na kojima su uklesana imena hrvatskih vladara te svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika. Natpisi su prvorazredna izvorna građa za proučavanje specifičnih povijesnih tijekova i prijelomnih trenutaka u političkome i društvenom razvoju hrvatske države. Među njima su najznačajniji oni koji donose podatke o hrvatskim narodnim vladarima te su ujedno najstariji hrvatski pisani "arhiv" (arhiv u kamenu) iznimne povijesne i dokumentarne vrijednosti.
Među prvorazrednim kamenim spomenicima, u MHAS-u se nalaze: krsni zdenac iz vremena hrvatskog kneza Višeslava (oko 800. g.) iz Nina, zabat oltarne pregrade iz Bijaća kod Trogira (9. st.), natpis s imenom kneza Mutimira iz Uzdolja kod Knina (9. st.), natpis s imenom kneza Branimira iz Šopota kod Benkovca (9. st.), natpis s imenom kneza Gastike i njegove majke Nemire iz crkve sv. Spasa kod Vrlike (9. st.), oltarski ciborij i zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice iz Biskupije kod Knina (11. st.), sarkofag kraljice Jelene iz Solina (10. st.), s natpisom iz kojega se može iščitati genealogija hrvatskih vladara, dijelovi crkvene opreme iz 9. st. iz Koljana kod Vrlike, ploče ambona (propovjedaonice) iz 10. st. nađene u Kapitulu kod Knina i dr.
Od starohrvatskog nakita najbrojnije su naušnice, potom prstenje, ogrlice, različite aplike, privjesci, dijademe te puceta. Dio nakita nastavlja se na tradiciju kasne antike (zlatni nakit iz 7. st. iz Golubića kod Knina), ali je najbrojniji onaj iz razdoblja doseljenja Hrvata do 15. st. Među najljepše primjerke pripadaju zlatne jednojagodne naušnice iz Majdana kod Solina, zlatne trojagodne naušnice iz groblja Sv. Spas u Cetini, naušnica - sljepoočničarka od pozlaćenog srebra iz Koljana kod Vrlike te zlatna četverojagodna naušnica iz Nina.
Najvrednija je i najzanimljivija zbirka oružja i konjaničke opreme karolinškoga tipološkog obilježja, koja najvećim dijelom potječe iz grobova s nalazišta na području ranofeudalne hrvatske kneževine iz 9. st., one između Zrmanje i Cetine. Svojom vrijednošću izdvaja se par pozlaćenih i par dječjih ostruga iz Biskupije kod Knina, koje su jedinstveni primjerci u svijetu, te karolinški mačevi, posebice onaj sa žigom radionice ULFBERHT nabavljen iz srednjeg Porajnja.
Od numizmatičke građe osobito je vrijedna skupina bizantskog novca (63 kovanice, od kojih 47 zlatnika i 16 bakrenih novčića).
Osim muzeološke djelatnosti, Muzej HAS danas provodi i opsežna arheološka istraživanja starohrvatskih lokaliteta, poglavito na svojem maticnom, južnohrvatskom prostoru, u cetinsko-zrmanjskom medurječju, a ima i bogatu izložbenu i izdavačku djelatnost. Muzej objavljuje časopis Starohrvatska prosvjeta, kojeg je još 1895. g. pokrenuo fra Lujo Marun kao prvo stručno glasilo ne samo u Hrvatskoj, već i na cijelom slavenskom Jugu, posvećeno isključivo temama nacionalne arheologije
Do realizacije stalnog postava u Muzeju se može vidjeti izložba Arhiv u kamenu – najznačajniji kameni spomenici iz stalnog muzejskog postava.