O MUZEJU
Galerija „Krsto Hegedušić“ 1987. – 2018.
Galerija „Krsto Hegedušić i suradnici“ utemeljena je u Petrinji 1987. godine u spomen na umjetnika, profesora i pedagoga, voditelja Majstorske radionice na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu i osnivača likovnog pravca u svijetu poznatim pod nazivom naiva, Krstu Hegedušića, rođenog u Petrinji 26. studenog 1901. godine. Hegedušić je rođen za vrijeme službovanja njegovog oca Lovre u petrinjskoj školi, a nakon očeve smrti, obitelj se vraća u Hlebine odakle su porijeklom.
Galerija je bila namijenjena prezentaciji radova Krste Hegedušića i mladih umjetnika članova njegove Majstorske radionice na ALU. Svi radovi bili su poklon i donacija članova obitelji Hegedušić, njegovih prijatelja i suradnika. U inicijativnom odboru za osnivanje galerije bili su akademski umjetnici Ferdinand Kulmer, Boris Dogan, Francina Dolenec, Nives Kavurić - Kurtović, Željko Hegedušić, Hrvoje Šercar, Vladimir Maleković, Rudolf Maligec i novinar Milan Sigetić. U prikupljanju umjetnina bili su uključeni Redakcija Vjesnika Zagreb i Skupština općine Petrinja.
Za vrijeme Domovinskog rata zgrada galerije je pretrpjela znatna oštećenja, dok je velik dio umjetnina ukraden a preostali dio bio je oštećen. Dosad su od ukradenih umjetnina pronađene dvije slike.
Ime galerije mijenja se 1996. godine u Galerija „Krsto Hegedušić“ te se mijenja koncepcija izložbi. Pored stalnog memorijalnog postava radova Krste Hegedušića i njegovih suradnika, izložbeno-galerijski prostor otvara se različitim izložbama i programima. U intenzivnoj izložbenoj djelatnosti 1996. - 2018. godine održano je 295 različitih izložbi na kojima su promovirani likovni umjetnici i stvaraoci, kulturna baština, povijest i običaji petrinjskog kraja. Priređivane su i značajne tematske izložbe.
Sadašnji fond zbirke „Hrvatski likovni umjetnici“ broji 365 umjetnina koje čine respektabilnu zbirku suvremene hrvatske likovne umjetnosti s kraja dvadesetog stoljeća: radove Krste Hegedušića (1901. - 1975.) i članova njegove Majstorske radionice koju je vodio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1950. - 1975.), djela što su ih darovali akademski obrazovani likovni umjetnici i amateri iz Petrinje, Sisačko-moslavačke županije i cijele Hrvatske, te donaciju zagrebačkih umjetnika koju je Galerija dobila u svrhu obnove u Domovinskom ratu uništenog i opljačkanog fundusa. Neki od umjetnika čija su djela zastupljena u zbirci su: F. Kulmer, D. Parać, I. Kalina, O. Petlevski, Z. Šimunović, E. Kokot, Z. Kauzlarić, N. Arbanas, H. Čavrk, B. Demur, S. Gračan, N. Kavurić-Kurtović, Z. Keser, I. Šebalj, M. Trebotić, M. Šutej..., te oni rođeni u Petrinji: N. Maraković, I. Kožarić, M. Pejaković, B. Čačić, D. Kovačević i D. Žilić. U zbirci su također radovi umjetnika koji su u jednom periodu svog života živjeli i radili u Petrinji: V. S. Bernfesta, M. Vod, I. Tucića, P. Salopeka, L. Findrika, I. Antolčića, G. Bolkovića Pika, J. Stanića Staniosa, A. B. Švaljeka, M. Andrića, P. Kodrića, S. Jurinjaka i Z. Martinovića.
Ostale zbirke sadrže lončarske predmete (specifične po tome što se u njoj čuvaju lončarski predmeti posljednjega živućeg majstora lončara u Petrinji Mateja Stanešića), umjetničke fotografije, računalne grafike, obojeno staklo, školske radove.
U fundusu galerije nalazi se mala knjižnica s tristotinjak naslova iz područja likovnih umjetnosti, kataloga i monografija.