O MUZEJU

Muzej je osnovalo 1880. g. Društvo umjetnosti na inicijativu njegova tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jednu od prvih institucija takve vrste u Europi. S osloncem na teoretskim postavkama pokreta Arts & Crafts, Muzej je zasnovan kao “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”, a njegovo djelovanje bilo je usmjereno očuvanju tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta i stvaranju nove estetičke kulture građanskog sloja. Stoga je 1882. g. uz Muzej osnovana i Obrtna škola, današnja Škola primijenjene umjetnosti i dizajna.

Muzejska zgrada, izgrađena 1888. g. prema projektu arhitekta Hermana Bolléa, reprezentativna je historicistička palača s pročeljem u stilu njemačke renesanse.

Muzej raspolaže fundusom od oko 100 000 predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti u rasponu od 14. do 21. st.

U 14 dvorana stalnog postava Muzeja (1995.) izloženo je 3 000 najreprezentativnijih predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti, organiziranih u stilsko-morfološke cjeline koje  ilustriraju stilska razdoblja od gotike do art décoa.

Na galeriji prvog kata predstavljen je izbor baroknog slikarstva koji uključuje ostvarenja najznačajnijih talijanskih, francuskih i nizozemskih slikarskih škola, a na galeriji drugog kata odabir iz fundusa hrvatskog slikarstva 20. st.

Zasebnu cjelinu predstavlja dionica sakralne umjetnosti koja obuhvaća slikarstvo, skulpturu, misno ruho i liturgijske predmete od metala. Kao specifičan vid sakralne umjetnosti izdvojene su devocionalije, predmeti namijenjeni aspektu kućne pobožnosti, te judaica – zbirka predmeta namijenjenih židovskim liturgijskim obredima.

Unutar kronološkog slijeda stilskih razdoblja, zaseban prostor postava posvećen je Obrtnoj školi koja je imala važnu ulogu u unapređenju umjetničkog obrta u Hrvatskoj.

Zbirke starije hrvatske fotografije (do 1950.) te grafičkog i produkt dizajna od 1950-ih do 1990-ih uvod su u dionicu postava na trećem katu Muzeja gdje su reprezentativnim izborom eksponata predstavljene zbirke satova, bjelokosti, metala, stakla, keramike, mode i modnog pribora.

Zbirka namještaja najveća je i najpotpunija zbirka te vrste u Hrvatskoj, a obuhvaća primjerke iz razdoblja gotike, renesanse, baroka, rokokoa, klasicizma, empirea te osobito bidermajera i historicizma. Iznimno su vrijedni kabinetski ormarići iz razdoblja renesanse i baroka. Reprezentativni primjerci secesijskog namještaja izrađeni su prema nacrtima čuvenih stranih (H. van de Velde, J. Hoffmann, J. M. Olbrich) i domaćih arhitekata (V. Kovačić, I. Fischer...), a suvremenu produkciju prezentiraju vrhunska postignuća stranih (Le Corbusier, A. Aalto...) i hrvatskih dizajnera (B. Bernardi, V. Richter, R. Nikšić...).

Zbirka stakla, najveća i najznačajnija u Hrvatskoj, dokumentira povijest europske i hrvatske staklarske proizvodnje u rasponu od 16. do 20. st. Osobito se izdvaja kolekcija stakla izrađenog u čuvenim venecijanskim radionicama u 16. i 17. st., predmeti od kristalnog stakla iz razdoblja baroka i rokokoa izrađeni u češkim, šleskim i njemačkim radionicama, te predmeti najpoznatijih europskih staklana (J. Loetz Witwe, J. Lobmayer, Daum Frères, E. Gallé...) iz perioda historicizma i secesije. Hrvatske staklane predstavljaju predmeti izrađeni u Mrzloj Vodici, Osredeku, Zvečevu i Ivanovom Polju. Moderno oblikovanje u staklu predstavljeno je djelima hrvatskih umjetnika: R. Goldonija, Lj. Ratkajec Kočice, M. Rosenberg, G. Turković, kao i poznatih europskih dizajnera T. Wirkale, T. Sarpaneve i K. Francka. Posebnu cjelinu u zbirci čine vitraji iz razdoblja historicizma i secesije.

Zbirka keramike obuhvaća europsku keramičku proizvodnju u kontinuitetu od šest stoljeća. Sadržava ukrasne i uporabne predmete od fajanse, kamenine, kamenjače i porculana. Uz proizvode austrijskih i njemačkih manufaktura 18. st., među kojima se ističu one u Beču i Meissenu, zbirka porculana sadržava i predmete izrađene u najpoznatijoj francuskoj manufakturi u Sèvresu, kao i karakteristične primjerke češke i mađarske proizvodnje iz 19. i s početka 20. st. Uz primjerke talijanske, austrijske i francuske kamenine (18. i 19. st.), u zbirci se nalaze i brojni primjerci izrađeni u Engleskoj (npr. iz manufakture J. Wedgwooda) te proizvodi hrvatskih manufaktura u Krapini i Zagrebu iz 19. st. Značajan segment zbirke predstavlja autorska keramika – odabrana djela hrvatskih umjetnika keramičara 20. st.

Najbrojniji dio Zbirke tekstila čini cjelina odjeće i modnog pribora koja dokumentira kulturu odijevanja i modne mijene u Hrvatskoj od 17. do 21. st., te su u zbirci zastupljeni radovi domaćih (Ž. Jelinek, I-gle...) i stranih modnih kreatora (J. Patou, Valentino...). Značajan dio zbirke čini crkveni tekstil, u sklopu kojega su najzanimljivije misnice iz razdoblja od 14. do kraja 19. st. Zbirka tapiserija obuhvaća radove od 16. do 20. st., a najznačajnija među njima su flamanska tapiserija Cárcel de Amor, te tapiserije nastale u belgijskoj manufakturi P. van der Hecka: Jesen, Zima te Zrak i voda. U zbirci sagova i ćilima zastupljeni su maloazijski, kavkaski, perzijski i turkestanski sagovi i ćilimi, kao i primjerci ćilima iz zemalja bivše Jugoslavije. Vrijedan segment zbirke predstavljaju čipke od kojih su najznačajnije one nastale u Lepoglavi i na Pagu.

Zbirka metala jedna je od najbrojnijih u Muzeju. Među predmetima profane namjene izdvajaju se ostvarenja domaćih majstora i obrtnika iz 18. i 19. st., stolno posuđe i pribor od kositra i srebra, kovano i lijevano željezo, medalje i plakete. Pladanj P. Storra izrađen u Londonu 1815. g. reprezentativan je i u europskim razmjerima rijedak primjerak engleskog zlatarstva s početka 19. st. Iznimno je vrijedna zbirka liturgijskih predmeta koji potječu uglavnom iz katoličkih crkava sjeverne Hrvatske. U zbirci crkvenih zvona najraniji su primjerci iz 14. st., dok najveću cjelinu čine zvona iz zagrebačke ljevaonice, čiju djelatnost možemo pratiti gotovo u kontinuitetu od njezina osnivanja 1457. g. do Drugoga svjetskog rata.

Zbirka slikarstva sadržava djela hrvatskih i stranih slikara nastala u vremenskom rasponu od 14. do 21. st. Među djelima renesansnih majstora izdvajaju se primjerci iz slikarskih krugova V. Carpaccia i B. Vivarinija. Iz baroknog razdoblja značajni su radovi nizozemskih slikara, osobito umjetnika Rembrandtova kruga (J. Victors i J. Ouvens), te francuskih, talijanskih, španjolskih i flamanskih majstora. Važan segment zbirke čini sakralno slikarstvo s vrijednim primjercima ikona i djelima hrvatskih slikara pavlina. Kolekcija slikarstva 19. st. sadrži brojne slike gotovo svih umjetnika koji su djelovali na području Hrvatske (M. Stroya, I. Zaschea, Lj. Cetinovića, I. Zieglera, V. Porkertha...) te zagrebačkih minijaturista (J. Stagera, D. Starka i dr.). Posebnu cjelinu čini najveća zbirka portretnih minijatura u ovom dijelu Europe. Muzej također posjeduje značajnu zbirku radova hrvatskih slikara 20. st., uključujući i recentno stvaralaštvo.

U zbirci grafike zastupljena su ostvarenja hrvatskih i europskih umjetnika u vremenskom rasponu od 16. do 21. st. Opsegom i značenjem ističe se cjelina francuske grafike baroknog razdoblja s više stotina grafičkih listova izrađenih po narudžbi Luja XIV. za čuvenu ediciju Kraljevskog kabineta (Cabinet du Roi).

U cjelini hrvatske grafike zastupljena su ostvarenja M. C. Crnčića, V. Gecana, M. Trepšea, M. Kraljevića, T. Krizmana, Lj. Babića i S. Glumca kao i djela suvremenih hrvatskih umjetnika.

Zbirka sakralnog kiparstva najveća je zbirka drvene polikromirane i pozlaćene skulpture gotičkoga i baroknog razdoblja u Hrvatskoj. Obuhvaća kipove i dijelove oltarne arhitekture, oltarne svijećnjake i ornamentalne fragmente većinom s lokaliteta sjeverne Hrvatske, nastale u 17. i 18. st. U zbirci se čuva oltar sv. Marije iz bivše franjevačke crkve u Remetincu kraj Novog Marofa, iz 15. /17. st., zatim dijelovi nekadašnjih baroknih oltara iz zagrebačke katedrale, uklonjeni pri njezinoj restauraciji (oltar sv. Marije i sv. Ladislava, kipara Ivana Komersteinera), djela zagrebačkih kipara s Gradeca i Kaptola (A. Reinera, J. Stallmayera, kipara radionice biskupa J. Branjuga), djela pavlinskog kiparskog kruga, kipovi anđela adoranata pripisanih gradačkom kiparu Vidu Königeru i dr.

Zbirka starije fotografije daje sveobuhvatan pregled povijesti fotografije u Hrvatskoj. Najstarije sačuvane fotografije su dagerotipijski i kalotipijski portreti domaćih naručitelja s kraja 1840-ih godina. Fotografija Karla Draškovića Skok Stjepana Erdödyja iz 1895. g. prvi je primjerak tzv. fotografije trenutka u Hrvatskoj, a jedan je od prvih i u svijetu. Uz vrijedna ostvarenja fotografa amatera, u zbirci su zastupljeni radovi istaknutih profesionalnih fotografa poput T. Dabca, F. Mosingera i A. Kulčar. Zasebnu cjelinu čini zbirka razglednica.

Zbirka novije fotografije nacionalnog je karaktera i dokumentira razvoj medija fotografije u Hrvatskoj od 1950. g. do danas. Jezgru zbirke čine cjeloviti opusi pojedinih autora: M. Grčevića, M. Pavića, F. Soprana, Z. L. Mizner, Đ. Griesbacha, A. Orlića, B. Ranilovića, te izbor radova iz stvaralaštava M. Tudora, A. Kukeca, M. Braut, J. Četkovića, B. Balića, E. Midžića, Z. Vucelić, K. Tadića, J. Klarice, I. Posavca, M. Vesovića, S. Lupina, L. Mjede... Zbirka pruža uvid u stilsko-morfološke mijene, kao i tematske raznolikosti prisutne u novijoj hrvatskoj fotografiji.

Zbirka fotografske opreme, najznačajnija u Hrvatskoj, obuhvaća fotografske aparate, domaće i svjetske proizvodnje, od dagerotipijske kamere (kopije modela iz 1841.), do suvremenih, digitalnih kamera. Posebnu zanimljivost predstavljaju tzv. detektivske kamere.

Uz fotografske aparate, u zbirci se čuvaju i razni tipovi objektiva, filtera i opreme za fotoaparate; pomoćna fotografska oprema (stativi, kasete, torbe, svjetiljke); pribor za laboratorijsku obradu i kemikalije; uređaji i oprema za kopiranje i povećavanje; pribor za retuš i dr.

Okosnicu zbirke grafičkog dizajna čine plakati te grafička rješenja vizualnog identiteta, propagandnih materijala, naslovnica knjiga i časopisa, novčanica, poštanskih maraka i sl. Osobito vrijednu cjelinu predstavljaju grafička rješenja hrvatskih umjetnika iz razdoblja secesije i art décoa, među kojima se ističu radovi T. Krizmana, Lj. Babića, V. Mirosavljevića, B. Kocmuta, Atelijera Tri i S. Glumca. U zbirci su također primjereno zastupljeni autori vizualnog identiteta Muzeja za umjetnost i obrt – I. Picelj i B. Ljubičić.

Zbirka industrijskog (produkt) dizajna sadržava raznorodnu građu kao što su primjerci pisaćih strojeva, šivaćih strojeva, televizijskih i radijskih aparata te ambalaže od stakla i drugih materijala. Naglasak je na skupljanju predmeta nastalih u Hrvatskoj, koji su proizvedeni industrijskim tehnikama i tehnologijama.

U kvalitetom i opsegom najznačajnijoj zbirci satova u Hrvatskoj zastupljeni su svi karakteristični tipovi proizvoda europskog urarstva izrađeni u razdoblju od 17. st. do danas: podni, tabernakul, portalni, stojeći i zidni satovi, osobni i ručni satovi, budilice, kao i satovi specifični za pojedine sredine. Iako su većinom strane izrade, prikupljeni su isključivo na području Hrvatske. Osobito vrijedan primjerak u zbirci predstavlja raskošni sat (Pariz, oko 1785.) na kojemu su figure od pozlaćene bronce izvedene prema modelu francuskog kipara C. M. Clodiona, u čast prvog leta balonom što su ga 1783. g. konstruirala braća Montgolfier.

Zbirka arhitekture obuhvaća nacrte, fotografije arhitekture i makete. Značajnu cjelinu čine eksponati i nacrti sa Svjetske izložbe održane u Parizu 1925. g.: projekti S. Hribara i D. Iblera te fotografije zgrada V. Kovačića, H. Ehrlicha, ateliera Benedik & Baranyai, B. Bauera. U zbirci se također čuvaju školski radovi V. Bastla, J. Markovića, S. Podhorskog, V. Heinzela i E. Tomaševića, nacrti A. Posilovića, skice i nacrti R. Lubynskog te različiti natječajni projekti s kraja 19. st. Posljednjih je godina zbirka obogaćena donacijama uglednih arhitekata L. Woodsa i M. Hržića, a svoje su makete i nacrte Muzeju darovali i uspješni mladi arhitekti: studio Atmosfera, studio de Architekten Cie, studio Dva plus...

Zbirka tiskarstva i knjigoveštva obuhvaća tiskane i rukopisne knjige, koje svojom opremom i sadržajem pružaju uvid u razvoj knjigoveškog umijeća kao specifične grane umjetničkog obrta od 16. do. kraja 19. st. Uz reprezentativne primjerke njemačkih renesansnih i baroknih uveza, posebnu vrijednost u zbirci predstavljaju primjerci rukopisnih heraldičkih knjiga, vrijedna i rijetka izdanja s područja teologije, prava, medicine i umjetnosti iz 17. i 18. st., te izdanja koja imaju značaj velikih nakladničkih pothvata poput Luterove Biblije iz 1589. g., atlasa čuvenog nizozemskog kartografa i tiskara J. Jansoniussa (1623.) i najvećeg djela prosvjetiteljske epohe – čuvene Diderotove Encyclopédie, ou Dictionnaire Raisonné... u 28 svezaka (1751. i 1772.).

Zbirka oslikane pozlaćene kože obuhvaća proizvode španjolskih majstora koji su prvi prihvatili i razvili na europskom tlu arapsku umjetnost obrade kože, kao i talijanske corame d’oro česte u interijerima splitskih, zadarskih, korčulanskih i dubrovačkih plemićkih kuća, ali i u opremi sakralnih prostora kontinentalne Hrvatske od 16. do 18. st.

Zbirku devocionalija, jedinstvenu u Hrvatskoj, čine predmeti za iskazivanje pobožnosti kod kuće, ali mogli su biti u upotrebi i u samostanima. To su posvetne slike, mali kućni oltari, skulpturice sakralnog značaja, križevi, krunice i medaljoni. Većina predmeta u zbirci potječe iz zbirke Berger. Najstarija posvetna slika, u obliku trodijelne vitrine sa središnjim motivom Rane Kristove, voštanim reljefima i relikvijama, datira u drugu polovicu 17. st. Kvalitetom izvedbe izdvaja se posvetna slika s Bogorodicom i relikvijama nastala u Landshutu u Bavarskoj sredinom 18. st., čiji je središnji bakropis na svili rad J. M. Gutweina iz Augsburga.

Zbirka bjelokosti s predmetima europske provenijencije nastalim u periodu 17., 18. i 19. st., najcjelovitija je zbirka tog tipa u Hrvatskoj. U njoj su reljefi i statuete mitološke i sakralne tematike (Dijana s orlom, 17. st.), raspela i kućni oltarići (raspelo iz 1627.), poprsja i reljefne minijature (članovi dinastije Habsburg), kao i niz umjetnički oblikovanih utilitarnih i ukrasnih predmeta.