Zbirke
Zbirka bjelokosti
Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj Jasmina Fučkan
Broj predmeta 430
Vrsta građe reljefi; figurine; biste; raspela; kućni oltarići; svijećnjaci; dugmad za manžete; dršci za suncobrane; kutijice; bočice; novčanici; dalekozori
Teritorij Europa
Vremensko razdoblje 17. st. - 19. st.
Materijal bjelokost
Url https://www.muo.hr/zbirka-bjelokosti/
Zbirka bjelokosti u MUO brojčano je skromna, no rijetka i jedna od najkompleksnijih starijih zbirki tog materijala u Hrvatskoj. Čini zaokruženu cjelinu s artefaktima europske provenijencije od 17. do 19. stoljeća u čijem se korpusu mogu jasno razlučiti pojedine grupe tipološki i tematski srodnih predmeta, a karakterističnih za produkciju umjetničke obrade bjelokosti u spomenutim razdobljima. Zbirka sadrži utilitarne i ukrasne predmete profanog i sakralnog sadržaja, a čine ju reljefi, reljefni portreti, figurine, male biste, raspela, raspeća, kućni oltarići, svijećnjaci, dugmad za manžete, dršci za suncobrane i štapovi za šetnju, razne kutijice, burmutice, bočice, novčanici, dalekozori, igre domino i šah itd.
Bjelokost i ostale zastupljene kosti (rožina, jelenji rog) u osnovi su rezbarene ili tokarene, često obojene i gravirane, a jedan od vrhunaca majstorstva obrade bjelokosnih predmeta predstavlja primjerak tzv. contrefait kugle izložene u studijskoj zbirci bjelokosti Stalnog postava Muzeja. Izbor predmeta odabranih za prikaz u Stalnom postavu vrlo dobro reprezentira homogenost karaktera zbirke. Mogu se razlučiti pojedine tipološki srodne grupe predmeta karakteristične za produkciju umjetničke obrade bjelokosti u 17., 18. i 19. stoljeću. Reljefi s mitološkim i sakralnim prizorima, statuete antičkih božica, raspela, portretne minijature plemstva i klera ilustriraju omiljene teme baroknog razdoblja. Među njima osobito su značajni reljefi s prikazom Symposiuma i Poklonstva pastira, zatim visoki reljef Dijane s orlom, a od kvalitetnih raspela ističe se ono datirano godinom 1627. Poprsja i minijature značajnih osoba iz aristokratskih, državničkih, vladajućih krugova zastupljeni su u produkciji bjelokosti 19. stoljeća, od kojih se izdvajaju ona s likovima iz kraljevske kuće Habsburga, a to su car i kralj Ferdinand I., nadvojvoda Karlo i nadvojvoda Johann. Niz umjetnički oblikovanih utilitarnih predmeta, poput dugmadi, držaka suncobrana i štapova, raznih spremnica, kutijica i slično, uglavnom s kraja 18. i gotovo cijelog 19. st., pokazuje da je draž bjelokosne materije kontinuirano bila veliki izazov za majstore rezbare i tokare, čijom je virtuoznom izradbom u gotovim djelima došla do punog izražaja.
Zbirka je formirana već u ranim godinama postojanja Muzeja. Prvi predmeti otkupljeni su 1890-ih godina, a izuzetnom značaju zbirke pridonosi i činjenica da su bjelokosni predmeti stizali u muzejski fundus kao dar ili otkup, gotovo isključivo od znanih osoba hrvatskog kulturnog miljea. Otkup privatne zbirke Jakoba Franka početkom 20. st. donosi respektabilni broj novih predmeta koji svojim karakterom i kvalitativnim dosegom formiraju temeljni profil zbirke. Taj formativni fundus zbirke je kroz naredno razdoblje proširen i obogaćen kvalitetnim artefaktima pristiglima iz zbirke Salomona Bergera, Janka Burgstallera Remetskog, obitelji Tkalčić, Benka Horvata, Vladimira pl. Simića, Luje Šafraneka, itd. Do danas se fundus zbirke polako, ali kontinuirano popunjava novim akvizicijama iz ostavštine znamenitih građanskih obitelji, prvenstveno zahvaljujući donacijama.