O MUZEJU
Muzej Radboa otvoren je za javnost 27. lipnja 2017. godine te se nalazi u preuređenoj zgradi bivše osnovne škole u Radoboju. Zgrada Muzeja predstavlja jedinstveni spoj energetske učinkovitosti i samoodrživosti gradnje zahvaljujući korištenju obnovljivih izvora energije.
U stalni postav Muzeja uvrštene su tri zbirke; geološka, rudarska i arheološka, sačinjene od vrijednih prirodnih i kulturnih eksponata pronađenih na ovom području. Multimedijskim sadržajima zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji na moderan i interaktivan način prikazane su kulturne i prirodne vrijednosti koje su ovdje pronađene.
Rudno blago predstavlja bogatu rudarsku prošlost ovoga kraja koja počinje sa pronalaskom samorodnog sumpora početkom 19. stoljeća. „Sumporni" vijek u Radoboju trajao je više od sto godina i njime se opskrbljivala cijela austrougarska privreda. Tradicija rudarstva nastavila se pronalaskom i eksploatacijom novog podzemnog blaga ugljena u ugljenokopu „Mirna“. Veliki značaj ugljenokopa koji je iskopavao prvorazredni mrki ugljen ističe se izgradnjom žičane željeznice koja je prevozila ugljen od Radoboja do Krapine, a ujedno je Radoboj postao sjedište prvog Hrvatskog rudarskog satništva. Nalazište sumpora u Radoboju bilo je u 19. stoljeću jedno od ekonomski značajnijih rudnih ležišta u svijetu.
Geološku zbirku čine fosilni nalazi flore i faune starosti od 12 do 14 milijuna godina. Najbrojniji su ostaci listova, o ostalo su otisci stabiljka, sjemenki, cvjetova ili plodova. Vegetacija je bila iznimno bogata i bujna, što dokazuju i mnogobrojni sačuvani fosilni insekti. Različite biljne vrste pokazuju da je nekada u Radoboju prevladavala vegetacija sa 116 vrsta kojih više nema u našem umjerenom podneblju. Osim nama poznatih vrsta bora, breze, hrasta, bukve, graba, brijesta, topole, javora i sličnih, sačuvani su fosilni ostaci nekih vrsta karakterističnih za tropske i suptropske predjele. Okamina listova vinove loze predstavlja najstariji poznati fosil ove vrste u Europi.
Arheološku zbirku muzeja Radboa čine materijalni ostaci ljudske prošlosti s područja Radoboja i okolice koji su prikupljani od prve polovlce 19. stoljeća pa sve do danas. Stalni postav arheološke zbirke zamišljen je kao vremenska šetnja koja posjetitelje vodi od najstarijih prapovjesnih vremena preko rimskog perioda do srednjeg i novog vijeka. Zbirka se sastoji od slučajnih nalaza, poput prapovijesnih glačanih kamenih sjekira i nalaza iz istraživanja prapovijesne nekropole pod tumulima u Podstenju iz 1850. i 1863. godine, te najnovijih istraživanja provedenih prije četiri godine, a datiraju u starije željezno doba oko 550. do 450. g. pr. n.e. Od prapovijesnih nalaza ujedno su izloženi oni prikupljeni u Gornjoj Šemnici i Pamucinima i Jazvinama. Iz razdoblja ranog brončanog doba i vučedolskoj kulturi 2200. - 1800. g. pr. n.e. pripada prostor Plata kod Radoboja. Visinska naselja na Crkvišu i Hajdinem zernu pripadaju razdoblju kasnog brončanog i starijeg željeznog doba (1200. – 450.g.pr.n.e.) i rimskom periodu. Srednji vijek obilježen je gradnjom župne crkve Presvetog Trojstva i crkve sv. Jakova. Kronološki posljednje što vrijedi istaknuti su ostaci rudarske infrastrukture iz 19. i prve polovice 20. stoljeća.
Postav muzeja sastoji se od reprezentativnih predmeta prošlosti Radoboja koji su predstavljeni putem multimedije i tehnoloških inovacija.