O MUZEJU

Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci osnovan je 1948. godine, otvoren za javnost 1949. godine, a nalazi se u historicističkoj zgradi u samom centru grada Rijeke.

Muzej često priređuje kontekstualne izložbe iz zbirki, ali i organizira izložbe i manifestacije različitih umjetničkih izričaja (Riječki salon, Biennale mladih umjetnika Jugoslavije, Biennale mladih umjetnika Mediterana, Međunarodne izložbe crteža, BQ). Riječ je o muzeju koji je svojim programima izgradio reputaciju jedne od najprestižnijih institucija na području vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj.

Muzejske zbirke (slikarstva, skulpture, crteža, grafike, fotografija, plakata, medijske umjetnosti, filma i videa, te specijalizirane zbirke R. Venucci, B. Rašica, S. Grčko i M. Ilić) daju povijesno-umjetnički pregled stvaralaštva pretežno domaćih autora od kraja 19. stoljeća do danas, kojima je moguće rekonstruirati vodeće umjetničke pojave u Hrvatskoj i bližoj regiji, usporedne s internacionalnim kretanjima. U njima su zastupljena reprezentativna djela svih vodećih umjetnika, umjetničkih grupa, pokreta i izričaja u Hrvatskoj, osobito onih iz druge polovice 20. stoljeća kojima se prati tradicija moderniteta i živa stvarnost suvremene umjetnosti. Osim tih djela, Muzej posjeduje i djela stranih umjetnika iz istog razdoblja.

U zbirci slikarstva najbolje su i najcjelovitije zastupljeni i obrađeni slikarski opusi umjetnika koji su životom i djelovanjem bili vezani za Rijeku i/ili Opatiju, ponajprije I. (G.) Simonettija, R. Venuccija, I. Kaline i J. Smokvine. Riječ je o iznimno vrijednim Smokvininim uljima i akvarelima, te o remek-djelima hrvatskoga apstraktnog ekspresionizma i gestualno tretiranih kolaža iz 1960-ih I. Kaline, jednoga od vrhunskih slikara kasnog modernizma čiji je opus snažno utjecao na suvremene riječke umjetnike (Stipanov, Frank, Milić, Sorola-Staničić i dr.).

Među likovnim djelima starijih riječkih autora i inozemnih slikara čija su djela nastala za boravka u Rijeci (u gradovima Fiume/Sušak), osim brojnih Simonettijevih slika, kvalitetom se odlikuju i ostvarenja A. Angelovića i brojnih pripadnika bidermajerskoga, realističkoga i akademističkog slikarstva 19. stoljeća. Riječ je o portretima građana Rijeke te o vedutama, krajolicima, interijerima i žanr-scenama (M. Ostrogovich, C. Ostrogovich, I. Moretti Zajc). Posebno se izdvaja grupa riječkih autora između dvaju svjetskih ratova koji su, pod utjecajem Italije, unosili novosti futurističkim i art deco natruhama (R. Venucci, L. de Gauss, M. Arnold, M. Raicich i dr.).

Zbirka jednoga od najvećih riječkih autora, čiji je život paradigma grada Rijeke i svih mijena gradske povijesti, Romola Venuccija (1903. - 1976.), sastoji se od radova tog najznačajnijega riječkog predstavnika postkubizma, kubokonstruktivizma i futurizma te njegove osobne dokumentacije.

Zbirka Božidara Rašice (1912. - 1992.), zagrebačkog arhitekta, scenografa i slikara, obuhvaća likovni opus (od 1930. do 1992.) jednoga od ključnih kreatora hrvatske poslijeratne moderne arhitekture, inovatora kazališne scenografije, prethodnika i suosnivača grupe EXAT 51, bitne za povijest hrvatske likovne umjetnosti 20. st.

U zbirci skulptura zastupljena su poznata djela hrvatskih autora različitih generacija iz različitih razdoblja, a od riječkih umjetnika izdvajamo Lj. de Karinu, B. Bahorića, Z. Kamenara, J. Diminića, V. Radoičića, M. Zrinšćaka, G. Štimca, S. Majkusa, N. Ukića, S. Stilinovića.

Zbirka crteža obuhvaća crtačke radove domaćih i stranih autora koji su prikupljeni kao samostalna umjetnička djela i kao tipični nositelji obilježja opusa pojedinih autora. Od 1968. g. fundus se popunjava djelima s Međunarodne izložbe originalnog crteža koju je MMSU pokrenuo s ciljem valorizacije i popularizacije crteža.

Osim reprezentativnim autorima lokalne i hrvatske fotografije, zbirka fotografije predstavljena je radovima Pedra Meyera i Marcusa Doylea.

Građa zbirke grafike daje kronološki pregled razvoja hrvatske grafike od posljednje četvrtine 19. st. do suvremenosti. U njoj su zastupljeni i strani autori 19. ili ranih godina 20. stoljeća.

Zbirka medijske umjetnosti, filma i videa zastupljena je djelima hrvatskih umjetnika kao što su A. Kulunčić, A. Floričić, T. Brajnović, L. Sega, N. Cvijanović, D. Maljković, D. Oki.

Među autorima čiji se radovi nalaze u zbirci plakata (muzejskih, kazališnih, turističkih, političkih) od riječkih se dizajnera izdvajaju Z. Pliskovac, V. Radoičić, V. Rožman i A. Brajdić.