O MUZEJU

Odsjek za zaštitu kulturnih dobara skrbi o pokretnoj i nepokretnoj kulturnoj baštini Nacionalnog parka Brijuni. Muzejski fundus broji preko 30.000 predmeta raspoređenih u 4 odjela (arheološki, umjetički, kulturno-povijesni i prirodoslovni) s dvadesetak muzejskih zbirki te dokumentacijske zbirke.

Stalni postav trenutno čine četiri izložbene cjeline prezentirane u dvije povijesne građevine smještene u središtu otoka, u neposrednoj blizini luke i hotela: crkvi sv. Germana i zgradi parne kupelji. U crkvi sv. Roka u ljetnim mjesecima priređuju se manje povremene izložbe.

Izložba kopija fresaka i glagoljskih natpisa Istre i Kvarnera u crkvi sv. Germana (1481.) od 1958. g. upoznaje posjetitelje s freskoslikarstvom i glagoljicom, karakterističnim obilježjima srednjovjekovne kulturne baštine tog područja. Rimski crno-bijeli mozaik potječe iz blagovaonice vile u uvali Verige, a u pod je ugrađen prilikom obnove crkve 1911. god. U predvorju sakristije dograđene 1912. godine u obliku tipičnom za istarske srednjevjekovne crkvice, ugrađeni su kameni ulomci brijunske povijesti (1.-18.st.).

U zgradi parne kupelji (1912.) staroga hotelskog kompleksa smještene su tri izložbe. Paulu Kupelwieseru (1843 - 1919.), austrijskom industrijalcu koji je 1893. g. kupio malarične Brijune i preobrazio ih u opuštajuću oazu prirodne ljepote i turističko odmaralište, posvećena je izložba Iz sjećanja starog Austrijanca. Opisima samoga Kupelwiesera te fotografijama, razglednicama i tiskanim materijalom prikazana je preobrazba malaričnog otoka u stjecište europske i svjetske elite. Među izlošcima valja istaknuti mikroskop dr. Roberta Kocha nakon čijeg boravka 1900./1901. te provedene sanacije, otok postaje lječilište.

Izložba fotografija Josip Broz Tito na Brionima postavljena je 1984. kada je Nacionalni park otvoren za posjetitelje. Prikazuje aktivnosti predsjednika Jugoslavije u razdoblju od 1947.  do 1980. godine kada su otok posjetile brojne osobe političkog i javnog života iz zemlje i svijeta. Nizom zastava označeno je 60 zemalja svijeta čiji su predsjednici, njih 90,  posjetili Brijune.U Prirodoslovnoj zbirci prezentirani su preparati životinja darovanih Titu, kao i predstavnici brijunske faune. Prepariranjem pojedinih životinja koje su nekoć stigle u otočni zoološki vrt, odnosno safari park, ili pak njihovih prinova rođenih na Brijunima, postepeno je nastajala zoološka zbirka. Gotovo 200 dermoplastičnih preparata razmješteno je u 19 diorama, od kojih sedam predstavlja afričku, četiri azijsku, po jedna australsku i južnoameričku faunu, a u ostalima su preparati europske faune, s posebnim naglaskom na brijunskoj.

Osim izložbenih prostora, na otoku su brojni lokaliteti, spomenici i objekti arheoloških, umjetničkih, graditeljskih i kulturno-povijesnih vrijednosti. Arheološki park omogućuje posjetiteljima razgledavanje lokaliteta s kojih potječu predmeti izloženi u mletačkom kaštelu. Uz reprezentativnu rimsku ladanjsku vilu u uvali Verige (1. st. pr. Krista - 6. st.) koja je šetnicama objedinjavala niz objekata u dužini od 1 km duž uvale (stambeni i gospodarski dio vile, hramovi, palestra, terme, ribnjak), tu je i tzv. kastrum (1.st.pr.Kr.-15/16.st.), naselje površine nešto veće od 1 ha, opasano impozantnim bedemima, za čije je stanovnike u blizini podignuta bazilika sv. Marije (6.-18.st); tu je i crkva sv. Petra kao i prapovijesna gradina utvrđena suhozidnim bedemom s labirintskim ulazom u naselje te s nekropolom...

Krajobrazi otoka oplemenjeni su skulpturama Frane Kršinića, Dušana Džamonje, Borisa Kalina, Caspara Clemensa Zumbuscha te secesijskim reljefima Josefa Engelharta. Brojni su i kulturno-povijesni lokaliteti (vidikovac na Ciprovcu, mauzolej obitelji Kupelwieser, kamenolomi pretvoreni u šetnice...) te austrougarske fortifikacije (baterija Giaconne s položajima za 4 topa različitog stanja očuvanosti). Na poučnoj stazi koja se u dužini od 1 km proteže duž poluotoka Zelenikovac, dvadesetak informativnih ploča informira posjetitelje o raznovrsnim zanimljivostima koje, osim flore i faune, obuhvaćaju i kulturno-povijesnu baštinu (vapnenice, srednjovjekovnu pomorsku bitku, otoke u Fažanskom kanalu, stari toponim poluotoka) te geološko-paleontološke fenomene (otiske stopala dinosaura, fosile puža nerinea, valne brazde, koštanu breču).

Najatraktivniji dio geološko-paleontološke baštine zacijelo su otisci stopala dinosaura. Brijunski kredni park na četiri lokaliteta Velog Brijuna (rt Vrbanj, rt Ploče) te otocima Vanga, Galija i Vrsar broji preko dvjesto otisaka stopala dinosaura. Godine 2011. na rtu Vrbanj postavljena je skulptura dinosaura rekonstruirana temeljem najbolje očuvanih tragova na obali nastalih prije oko 130-125 milijuna godina.

Na Malom Brijunu, drugom po veličini otoku brijunskog arhipelaga, desetak je austrougarskih fortifikacija građenih na prijelazu 19./20. stoljeće među kojima valja izdvojiti for Brioni Minor te bateriju za lansiranje torpeda smještenu na samoj obali mora. For Brioni Minor najveća je austrougarska fortifikacija u sustavu obrane pojasne pomorske utvrde Pula s vrlo dobro očuvanim oruđem i oružjem (2 topa Škoda 150 mm).