Zbirke
Zbirka tiskarstva i knjigoveštva
Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj dr. sc. Anđelka Galić
Broj predmeta 710
Vrsta građe knjige
Teritorij Europa
Vremensko razdoblje 17. st. - 20. st.
Materijal papir, metal, koža, bjelokost
Url https://www.muo.hr/zbirka-tiskarstva-i-knjigovestva/
Zbirka tiskarstva i knjigoveštva obuhvaća tiskane i rukopisne knjige, brošure te uveze i dijelove knjižnog uveza od 16. do 19. stoljeća.
Zbirka tiskarstva zajedno s fotografijom i grafikom spada u „novije“ muzejske odjele, koji su uređeni i otvoreni prigodom obilježavanja šezdesete godišnjice Muzeja za umjetnost i obrt.
Prvi predmeti za zbirku nabavljeni su već 1882. g. razmjenom s tvrtkom „Krauth“ iz Krefelda, kada je muzejski fundus obogaćen s 35 fragmenata uveza iz 16. stoljeća oblikovanih u stilu njemačke renesanse. Zbirka je u prvim desetljećima postojanja Muzeja popunjavana otkupima i vrijednim donacijama, tako da je već u prvim desetljećima obuhvaćala raznovrsnu građu (sadreni odljevi srednjovjekovnih uveza, slagarski regali i tiskarska slova starih hrvatskih tiskara, knjigoveški pribor i papiri, rijetki i vrijedni primjerci tiskanih knjiga i primjerci knjižnih uveza).
Dok s jedne strane kroz pojedine primjerke knjižnog uveza možemo pratiti stilske mijene i razvoj knjigoveškog umijeća kao specifične grane umjetničkog obrta od 16. do kraja 19. st., s druge strane tiskane knjige svojim višeslojnim značenjem omogućuju iščitavanje fragmenata kulturne povijesti, kroz koje se zrcale civilizacijski dosezi novoga vijeka i u najširem smislu duh vremena.
Posebno značenje unutar zbirke imaju izdanja iz 16. stoljeća i 17. stoljeća, reprezentativna i u oblikovnom i u sadržajnom smislu. U ovoj skupini svakako treba izdvojiti izdanje Euripidovih tragedija iz 1562., Komentare Gaja Julija Cezara iz 1539., izdanje Luterove Biblije iz ¸1589., primjerak atlasa čuvenog nizozemskog kartografa i tiskara Willema Jaszoona Blaeua iz 1623.. i treće izdanje najvećeg djela prosvjetiteljske epohe – čuvene Diderotove Encyclopédie, ou Dictionnaire Raisonné .. u 28. svezaka (1751. i 1772.), koja po svom značenju, opsegu i povijesnom utjecaju predstavlja jedinstven nakladnički pothvat.
Zaseban segment unutar zbirke čini Croatica, zbirka rijetkih izdanja hrvatskih autora iz 17. i 18. stoljeća, knjiga tiskanih u Hrvatskoj ili sadržajem vezanih za Hrvatsku, u kojoj se čuvaju prave rijetkosti poput glagoljskog časoslova iz 1648., jedinog primjerka u Hrvatskoj sačuvanog štokavskog molitvenika J. Muliha Duhovna hrana (1747.) te prvog rječnika hrvatskog jezika iz 1649., autora Jakova Mikalje (Paschici, 1601? – Loreto?, 1654.), talijanskog jezuita i leksikografa.