Zbirke
Zbirka kiparstva
Vrsta zbirke umjetnička, kulturno-povijesna, sakralna, skulptura
Voditelj Jasmina Fučkan
Broj predmeta 1224
Vrsta građe sadreni odljevi 19. stoljeća, sakralna skulptura od 15. do 19. stoljeća, dekorativna skulptura 19. i 20. stoljeća, autorska skulptura 19., 20. i 21. stoljeća, javna skulptura
Teritorij Europa, subalpska regija, Europa
Vremensko razdoblje 15. st. - 21. st.
Materijal drvo, mramor, kamen, sadra, alabaster, mramor, plastična masa, sintetske smole
Url http://www.muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-skulpture/
Nukleus zbirke čini sakralno kiparstvo nastalo u periodu od petnaestog do dvadesetog stoljeća koje s više od sedamsto artefakata predstavlja najveći i najznačajniji fond te vrste u Hrvatskoj. Uz prvo otkupljeni fond kipova i oltara iz kasnogotičkog razdoblja, osobito su vrijedni oni artefakti nastali u baroknom razdoblju u kontinentalnoj Hrvatskoj. Svojim morfološko stilsko tipološkim karakteristikama u najvećem broju pripadaju srednjoeuropskom kiparskom krugu ponajviše istočnoalpskoj regiji iz koje su se u najvećoj mjeri slijevali utjecaji prema kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kvalitetom izvedbe, tipološkom raznolikošću i rasponom ikonografske tematike, zbirka daje presjek cjelokupnog razvoja baroknog kiparstva kontinentalne Hrvatske.
Unutar profanog kiparstva izdvajaju se kao djelomice zaokružene cjeline segmenti dekorativne i reproduktivne plastike koje uvjetuju valoriziranje građe s obzirom na različite kriterije – osim estetskih ili dekorativnih, nezaobilazni su i komunikacijski ili edukativni. Upravo s obzirom na ulogu koju su vjerojatno imali u edukaciji ne samo učenika, nego i posjetitelja treba vrednovati grupu reproduktivnih sadrenih reljefa, plaketa i medalja prema antičkim, srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim uzorima, osobito onih nabavljenih u prvim godinama muzeja, koji su od posebne važnosti u razmatranju konteksta povijesnih okolnosti nastanka, prvotne svrhe i profila muzeja, koji je bio konceptualno i funkcionalno povezan s Obrtnom školom.
U grupu dekorativne plastike sitnijeg formata ubrajamo razne figurine, statuete i biste izrađene od alabastera, drva i metala, koje su nastale u razdoblju od 18. do 20. stoljeća većim dijelom kao proizvod europskih manufaktura, koje su diktirale modu dekorativnih elemenata opreme interijera, bez značajnijih razlika među nacionalnim centrima u sadržajima ili tipologiji likova. Ovaj segment zbirke je također od značaja upravo s obzirom na karakterističan profil muzeja jer se u njemu ogleda kriterij specifičnosti primijenjenih umjetnosti kao spoja zanatske kvalitete i osobite komunikacije s likovnim naslijeđem putem prenošenja poznatih predložaka, također i uloga primijenjenih umjetnosti u definiranju popularnog sloja kulture, poput ukusa i mode vremena, koje u načelu nadilaze usku povijesno-umjetničku kategoriju stila.
Manji fond ateljerske skulpture 19. i 20., kroz protekle se godine znatnije popunio donacijama privatnih zbirki, među kojima posebno vrijedi spomenuti donaciju Marije Tuškan. U spomenutoj cjelini koja se sastoji od figura i reljefa izrađenih u drvu, alabasteru, kamenu, gipsu i mramoru, osobito se ističu djela modernih hrvatskih kipara, kao što su Rudolf Vladec, Ivan Meštrović, Frane Cota, Joza Turkalj, Kosta Angeli Radovani ili primjerice Vanja Radauš.
Fond radova suvremenih autora zastupljenih u zbirci poput Vojina Bakića, Ivana Kožarića, Ivana Picelja, Jurja Dobrovića, Aleksandra Srneca, Ivana Lesjaka, Zvonimira Lončarića, Ksenije Kantoci, Branka Vlahovića, Mladena Pejakovića, Belizara Bahorića, Tomislava Ostoje, Branka Ružića, Ante Jakića ili Petra Barišića, proširuje se otkupima i darovanjima suvremenih autora.