HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 
 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg Republike Hrvatske 10, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME

T 01/4882-111
F 01/4828-088
E muo@muo.hr, uprava@muo.hr
W https://www.muo.hr/
Kako doći do muzeja
tramvajima br. 12, 13, 14 i 17 (postaja Roosweltov trg)
Parkiralište
javna parkirališta
Grupni posjeti
grupu čini min. 10, a maks. 30 osoba;
infopult i najave grupnih posjeta na tel. 01/4882-125, faks ili na e-mail


Fotografiranje
da, uz dopuštenje ravnatelja ili pomoćnika ravnatelja
Muzejska trgovina
radno vrijeme:
utorak - subota 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h
ostale informacije na tel. 01/4882-110
Restoran / kafić
- restoran / caffe
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1880.
Sastavne jedinice
Muzej za umjetnost i obrt - Zbirka Anke Gvozdanović

Ravnatelj Sanjin Mihelić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- restauratorsku radionicu (metal, staklo i keramika - voditelj: Goran Budija)
- restauratorsku radionicu (tekstil - voditelj: Iva Čukman)
- restauratorsku radionicu (slikarstvo i polikromna skulptura - voditelj: mr. art.Jasminka Podgorski)
- preparatorsku radionicu (namještaj - voditelj: Robert Brdarić)
- knjižnicu (dostupna samo djelatnicima muzeja)
- Arhiv (voditelj: Antonija Dejanović, dostupno javnosti na zahtjev)
- muzejsku trgovinu
- restoran / caffe

Zbirke

Zbirka novije fotografije

Vrsta zbirke umjetnička, fotografska, kulturno-povijesna, medijska umjetnost, povijesna, primijenjena umjetnost
Voditelj dr. sc. Iva Prosoli Stojkovska
Broj predmeta 3987
Vrsta građe fotografije, negativi i dijapozitivi
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje 1950. do danas uz iznimke nekolicine autora koji su radili i prije 1950., pa im je u Zbirci obuhvaćen čitav opus
Materijal fotografski pozitivi i negativi na različitim podlogama
Url https://www.muo.hr/zbirka-novije-fotografije/

U Zbirci novije fotografije MUO pohranjena su djela hrvatskih fotografa nastala u vremenu od 1950. godine do danas.
Od šezdesetih godina prošlog stoljeća, usporedno s fotografskim izložbama oblikuje se i fundus novije fotografije, pri čemu se donacija potvrđuje kao dominantan oblik nabave fotografske građe. Za muzejsku zbirku djela daruju Tošo Dabac, Mladen Grčević, Marijan Szabo, Ante Brkan, Zvonimir Brkan, Oto Hohnjec, Nikola Vučemilović i Vilko Zuber. Donirani radovi nukleus su današnje zbirke novije fotografije MUO. Sedamdesetih godina prikupljene su fotografije Joze Četkovića, Aleksandra Kukeca, Branka Balića, Petra Dabca, Enesa Midžića, Zlate Vucelić, Zvonimira Malusa, Krešimira Tadića i Nine Vranića. U osamdesetim i devedesetim godinama, u fundus muzeja uvrštena su djela, tada, predstavnika mlade generacije fotografa Josipa Klarice, Ivana Posavca, Mije Vesovića, Željka Borčiča.
Sabiranje fotografskih djela nastalih u vremenu od 1950. godine intenzivirano je u drugoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća te u prvom desetljeću ovog stoljeća, kada je Zbirka novije fotografije značajno obogaćena opusima Mladena Grčevića, Milana Pavića, Fernanda Soprana, Zlate Laure Mizner, Andrije Orlića, Marije Braut, te pojedinim djelima Mladena Tudora, Krešimira Tadića i dr. Posljednjih godina Zbirka je obogaćena radovima suvremene umjetnosti te do nedavno zanemarivanim poglavljima u povijesti domaće fotografije kao što su nova slika, nova umjetnička praksa i fotoreportaža. Kroz djela navedenih autora u fundusu novije fotografije MUO, moguće je sagledati dominantna poetska usmjerenja u hrvatskoj fotografiji proteklih sedam desetljeća; od završnog perioda socijalističkog realizma i usporedne pojave avangardnih tendencija do pluralizma postmoderne potvrđene u raznovrsnosti autorskih izraza i tehničke obrada fotografske slike.