HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

Novi upit
 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel

Novi upit
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje

Novi upit
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis

Novi upit
 
 
ADRESA
Jezuitski trg 4, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
ADRESA
- Galerija Gradec, Katarinin trg 5, 10000 Zagreb
- Vila Arko, Basaričekova 24, 10000 Zagreb
- Kula Lotrščak, Strossmayerovo šetalište 9, 10000 Zagreb
RADNO VRIJEME
Galerija Klovićevi dvori:
utorak - nedjelja 11 - 19 sati

Kula Lotrščak - vidikovac
utorak - petak 9 - 19 sati
subota i nedjelja 11 - 19 sati
T 01/4851-926
E info@gkd.hr
W https://gkd.hr/
Kako doći do muzeja
Tramvajima br. 1, 6, 11, 12, 13, 14 i 17 do Trga bana J. Jelačića pa uspinjačom ili Radićevom ulicom kroz Kamenita vrata.
Parkiralište
U blizini je javna garaža Tuškanac.
Stručna vodstva
Za većinu izložbi dostupna su stručna vodstva na hrvatskom i engleskom jeziku, a ponekad i na drugim jezicima (na upit). Termin stručnog vodstva potrebno je rezervirati pozivom na broj telefona 01 4851 926 ili putem e-maila prodaja@gkd.hr.
Za pojedine izložbe i kategorije posjetitelja (npr. grupe učenika) stručno vodstvo je uključeno u cijenu ulaznice, dok se za pojedine izložbe naplaćuje. Cijene i informacije navedene su na stranici https://gkd.hr/za-posjetitelje/.
Grupni posjeti
Grupu čini min. 10 osoba. Grupni posjet izložbi potrebno je najaviti na broj telefona 01 / 4851 926 ili na e-mail adresu: prodaja@gkd.hr.
Fotografiranje
Da, uz dopuštenje.
Cijena ulaznice
Cijenu ulaznica za pojedine izložbe navedene su na web stranici: https://gkd.hr/za-posjetitelje/.
Muzejska trgovina
Prodaju se katalozi, monografije, knjige vezane za umjetnost i kulturu, suveniri, umjetnički nakit;
radno vrijeme: utorak - nedjelja: 11 do 19 sati.

Pristup za posjetitelje s invaliditetom
da
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - umjetnički
Djelokrug državni
Osnivač država, grad
Godina osnutka1982.
Ravnatelj Antonio Picukarić
Voditelj
Muzej ima:
- knjižnicu (dostupna samo djelatnicima muzeja)

Zbirke

Zbirka Oskara Hermana

Vrsta zbirke umjetnička
Broj predmeta 913
Vrsta građe slike u tehnici ulja; uljane slike; tempere; crteži; gvaševi
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje 1911. - 1973.
Url http://herman.web.link2.hr/

Zbirka Oskara Hermana obuhvaća umjetnikovu slikarsku ostavštinu (ulja na platnu, tempere, gvaševe i crteže), koju je Galerija Ugovorom o nasljeđivanju 1991. godine dobila od gospođe Mire Herman.
Rano djelo Oskara Hermana (1886.-1974.) nerazdvojno se povezuje s počecima jedne nove slikarske orijentacije, danas poznate kao minhenski krug (J. Račić, M. Kraljević, V. Becić, O. Herman). Ono što Herman slika 1907. godine („Djevojčica“, „Starac“, „Žena s rukama u krilu“) na tragu je istih formalno-stilskih težnji i realizacija koje je najprije razvio Račić, a zatim Becić i Kraljević. Spiritualna dimenzija pomiješana s melankolijom prožima Hermanove slike i crteže nastale tijekom drugog desetljeća 20. stoljeća, ali i one iz narednih desetljeća, kada u korist svakodnevnih motiva popušta simbolistička imaginarnost legendi, idila ili arkadijskih sanjarija. Točnije, u periodu između dva rata postoje dvije linije Hermanovog slikarstva. U nekim djelima dominira senzualna raskoš postignuta rasvjetljavanjem palete, kolorističkim bogatstvom i naglašenim impastima, a s drugima neodređena tajanstvena praznina, napuštenost i uznemirenost. Atmosfera usamljenosti, povučenosti ili skrivenih, ali emocionalno toplih dodira prožima i poslijeratne slike nastale u drugoj polovini 1940-ih i prvoj polovini 1950-ih godina. Sredinom pedesetih nastaju prvi sintetički pejzaži u okružju čiste ekspresije. Nakon toga nastupa najplodnije Hermanovo razdoblje u kojem se izmjenjuju ulja, gvaševi i tempere. U uljima dominiraju imaginarni krajolici čija je vidljivost ostvarena isključivo intenzitetom boje, gustim nanosima njene materije, te naglašenim potezima kista. U gvaševima prevladavaju pretežno ljudski likovi: jedan, dva, tri – najviše glave: en face, profil, poluprofil ali i poprsja i torza – na stotine njih, snažno konturiranih, intenzivno kolorističkih ili naprotiv – gotovo monokromnih. Kad Herman slika „Tugu“ (1974.), svoje posljednje djelo, dijeli ga svega pet-šest godina od pojave neoekspresionizma na europskoj i američkoj likovnoj sceni. Slikarska ostavština Oskara Hermana prikazuje ga kao jednu od najjačih slikarskih osobnosti koje je ova sredina iznjedrila, čija vrijednost daleko nadmašuje granice hrvatskog kulturnog prostora.