O MUZEJU
Muzej su 1958. godine, prvotno kao Zavičajni muzej, osnovali volonteri Društva prijatelja muzeja (prva izložba postavljena je krajem 1957.). U zgradi Muzeja smješteni su izložbeni prostori Galerije Anton Cetin i Galerije Aleksandar Marks.
Galerija Cetin jedini je stalni izložbeni postav Muzeja, a Galerija Marks povremeno postavlja likovne, povijesne i arheološke izložbe. Etnografska zbirka, dio Tehničke i Zbirke obrta postavljeni su u prostoru moslavačke tradicijske kuće u Gornjem Mikloušu.
Prizemlje zgrade Centra za kulturu služi za izlaganje fotografija te za druge dokumentarne izložbe.
Brojem jedinica građe i vrijednošću ističu se Prapovijesna, Antička i Srednjovjekovna arheološka zbirka. U Prapovijesnoj zbirci najbrojniji su predmeti otkriveni na lokalitetu Rađinac, a pripadaju brončanodobnoj kisapostag kulturi. Antički nalazi potječu iz srednjovjekovne utvrde u Čazmi. Osobito je vrijedna Srednjovjekovna zbirka, s romaničkim, gotičkim i renesansnim nalazima te s tek djelomično otkrivenom arhitekturom srednjovjekovne utvrde u središtu Čazme.
Memorijalne zbirke u Muzeju su Zbirka književnika, scenarista i agronoma Slavka Kolara (1891. - 1963.), Zbirka slikara, ilustratora i autora animiranih filmova Aleksandra Marksa (1922. - 2002.), Zbirka botaničara Ive Horvata (1897.-1963.) te Zbirka slikara Milana Krena (1893.-1979.).
Povijesna građa obuhvaća predmete iz NOB-a, fotografije i razglednice, dokumente, oružje, namještaj i numizmatiku, a u osnivanju je Zbirka Domovinskog rata te Zbirka karikaturista Slavka Vöröša (prvi hrvatski profesionalni karikaturist, 1887.-1953.). Muzej posjeduje i manji broj jedinica tehničke građe, Zbirku obrta, te Zbirku slika i grafika autora 20. st.
U pohrani su umjetnička djela slikara Antona Cetina, hrvatsko-kanadskog slikara, grafičara i dizajnera rođenog 1936. g. u okolici Čazme, i kamena plastika crkve sv. Marije Magdalene te dokumenti iz Domovinskog rata.