O MUZEJU
Gradski muzej Drniš smješten je u kući koju je za potrebe budućega gradskog muzeja oporučno ostavio Nikola Adžija (1875. - 1972.), političar i kulturni djelatnik te dugogodišnji načelnik drniške općine.
Muzej je osnovan 1960. godine, a od 1971. djeluje u sastavu Centra za kulturu Drniš pod nazivom Muzej Drniške krajine. Od 2000. godine izdvaja se iz Centra te ponovno postaje samostalna ustanova pod nazivom Gradski muzej Drniš.
Inicijalni fundus Muzeja bila je privatna zbirka Nikole Adžije, s Meštrovićevim djelima koja mu je darovao slavni kipar. Početkom 1980-ih godina, povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića (1883. – 1962.), u dvorištu Muzeja sagrađen je novi izložbeni prostor za izlaganje Meštrovićevih djela. Tijekom Domovinskog rata muzejska zgrada i fundus su devastirani, muzejska je knjižnica potpuno uništena a velik broj Meštrovićevih djela i druge muzejske građe ukraden.
Obnovljeni Muzej s obogaćenim fundusom i stalnim postavom otvoren je za javnost 1996. godine.
Najnoviji stalni postav, nakon desetljeća priprema Muzej je otvorio 16. kolovoza 2023. godine, na blagdan sv. Roka i Dan grada Drniša, a u pet tematskih cjelina izloženo je gotovo 900 eksponata iz svih zbirki Muzeja, na površini od oko 450 metara kvadratnih.
Prva dvorana postava posvećena je najznačajnijem umjetniku koji je potekao iz drniškoga kraja – Ivanu Meštroviću (1883.–1962.). Izloženo je gotovo trideset skulptura i sedam slika, a postav je obogaćen i citatima iz Meštrovićevih književnih djela, pisama te fotografijama umjetnika i uvećanim prikazima triju medaljona iz Zbirke. Multimedijalnim prikazom interpretirano je Vrelo života (Beč, 1906.) putem vremenske lente s najznačajnijim datumima iz života fontane praćene opsežnom dokumentacijom i fotogalerijom. Drugi ekran omogućava pregled umjetnikovih biografskih podataka, kataloga izloženih djela, liste djela ukradenih tijekom Domovinskog rata te nekoliko digitaliziranih novinskih članaka vezanih uz spomenike izrađene za Drniš, za njegov posljednji posjet 1959. godine i donaciju djela koja su postala temelj za osnivanje Gradskog muzeja Drniš.
U dvorani Od Gradine do grada prezentirana je kulturna povijest širega drniškoga područja od najranijih prapovijesnih tragova života pa do suvremenih dana. U središtu prostorije su dvije izduljene vitrine S-oblika koje svojim oblikom i načinom izlaganja predmeta oblikuju vremensku lentu koja je upotpunjena aplikacijama postavljenima na ekranima u središtu svake od njih. Prva vitrina započinje s paleontološkim, prapovijesnim predmetima među kojima se nalazi jedan od najvrjednijih kamenodobnih nalaza s ovih prostora – Pokrovnička Venera, jedinstven primjerak iz ranog neolitika. Prikazani su i željeznodobni, antički i ranosrednjovjekovni predmeti upotpunjeni tekstualnim panelima i ilustracijama. Sljedeća vitrina prikazuje razdoblje do prvoga spomena Drniša 1494. godine, preko Osmanskoga pa do Austrijskog Carstva, na koje se nastavljaju predmeti 19. i 20. stoljeća.
Brojčano su najzastupljeniji prapovijesno oruđe, oružje i fragmenti posuda, antički novac i antički sitni ukrasni predmeti, dok su rani i razvijeni srednji vijek zastupljeni s nekoliko arhitektonskih kamenih ulomaka.
Razdoblje 18. i 19. stoljeća predstavljeno je kroz nabožne medaljice, nakit i vojna odlikovanja, a iz Zbirke starih knjiga izloženi su primjerci koji datiraju od 17. do sredine 19. stoljeća.
Digitalni katalozi s opisima predmeta dostupni su na ekranima, dok se u centralnoj dvorani nalazi i interaktivni stol s igrama za djecu koje sadrže zanimljivosti o povijesti Drniša i predmetima iz postava. Svi multimedijalni sadržaji dostupni su dvojezično na hrvatskome i engleskome jeziku.
Manja cjelina postava posvećena je Domovinskom ratu u kojemu su izložene oznake, odličja i plakete 142. drniške brigade HV-a, odora hrvatskog vojnika s primjercima oružja dok su digitalno predočeni dokumenti, fotografije, članci te spomen-ploča s popisom svih stradalih branitelja.
Treća dvorana naziva Industrija i svakodnevica udomila je različite predmete industrijske revolucije koja je u ovome kraju započela u siverskim rudnicima kao i predmete svakodnevice koja se na krilima industrijalizacije bitno promijenila u odnosu na dotadašnji tradicionalni način života. Izložene su muška i ženska narodna nošnja te posuđe i alatke seoskih i građanskih domaćinstava.
Drniške ulice, znamenitosti i bliža okolica Drniša predstavljeni su razglednicama, a može se vidjeti i papirnati novac koji je bio u opticaju tijekom različitih državnih ustrojstava kao i manji izbor mapa i karata. Drniška glazbena tradicija predočena je instrumentima, uređajima za reprodukciju glazbe i audio snimkama.
U dvorištu muzeja smješten je lapidarij u kojem se nalaze kameni ulomci koji obuhvaćaju razdoblje od antike do 19. stoljeća. Među ulomcima nalaze se nadgrobni spomenici, posvetni natpisi i arhitektonski fragmenti.
Autori muzejske koncepcije i likovnog rješenja stalnog postava su Davor Gaurina, Antonia Tomić i Joško Zaninović.