O MUZEJU
Potkraj 1918. g. Povjereništvo za bogoštovlje i nastavu izdaje naredbu o osnivanju Grafičke zbirke pri Sveučilišnoj knjižnici, što se iduće godine i ostvaruje. U Zbirku su najprije uvršteni oni grafički listovi i crteži koji su se tijekom vremena našli u knjižnici. Među njima je 79 crteža poznatoga austrijskog baroknog arhitekta J. B. Fischera von Erlacha (1656. - 1723.), na kojima je rekonstruirao poznate svjetske građevine različitih razdoblja, u koje je uvrstio i Dioklecijanovu palaču u Splitu.
Posebnu vrijednost Zbirke čine crteži i grafike, kako suvremenih, tako i starih majstora, među kojima valja istaknuti one koji za nacionalnu kulturu imaju važno povijesno značenje. Takav je obojeni drvorez npr. Bitke kod Siska 22. lipnja 1593. Od hrvatskih autora koji su postali cijenjeni i slavni izvan granica Hrvatske a djela im se nalaze u Zbirci valja spomenuti J. J. Klovića (1498. - 1578.), poznatoga sitnoslikara kojega su mnogi nazivali i Michelangelom minijature, te Šibenčanina M. Rotu Kolunića (oko 1532. - 1582. ili 1583.) i Zadranina A. Medulića Schiavonea (oko 1500. - 1563.).
Gotovo nema hrvatskoga slikara čije se barem jedno djelo ne nalazi u Zbirci, a među njima su i ona djela hrvatskih i stranih autora koja se svojim značenjem osobito ističu s obzirom na cjelokupni pojedinačni umjetnički opus ili djela koja su važna zbog dokumentarnih ili kulturoloških razloga u promišljanju povijesti nacionalne umjetnosti.Valja istaknuti i velik broj crteža i grafika kojima su zastupljeni osnivači Zbirke M. C. Crnčić, T. Krizman, B. Šenoa i Lj. Babić.
Osobita vrijednost Zbirke su djela velikana svjetske umjetnosti poput Rembrandta van Rijna, G. Grosza, O. Kokoschke, K. Kollwitz i dr. U Zbirci se također čuva i još jedan važan oblik likovnog izričaja - strip, zastupljen najvećom i najcjelovitijom zbirkom majstora stripa A. Maurovića (1901. - 1981.), autora koji stoji uz bok najvećim imenima svjetskoga stripa.
Od godine 1960. Grafička zbirka, osim crteža, grafika, grafičkih mapa i ex librisa, u svoj fond uključuje razglednice, ilustrirane plakate i ovitke knjiga. Zbirka posjeduje i grafičke mape, od kojih su važnije Mapa proljetnog salona iz 1920. g., mapa V. Gecana Ropstvo na Siciliji (1921.), mapa linoreza M. Detonija Ljudi sa Seine (1934.) i poznata ratna mapa Jama E. Murtića i Z. Price.
U Zbirci se čuva cjelokupna bibliofilska izdavačka produkcija Zbirke Biškupić, koja ima više od stotinu primjeraka grafičkih mapa nastalih u tridesetogodišnjem razdoblju. Grafička zbirka raspolaže bogatom referentnom zbirkom stručne literature.
Dokumentarna i kulturološka vrijednost fonda Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i brojnost pohranjenih artefakata (više od 200 000 predmeta) uvrštava tu Zbirku među središnje izvore za istraživanje grafike.