HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Trg Republike Hrvatske 4, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
RADNO VRIJEME
MUZEJ JE ZATVOREN ZA POSJETITELJE
T 01/4855-716
F 01/4855-825
E hsm@hsmuzej.hr
W http://www.hsmuzej.hr
Kako doći do muzeja
tramvajima br. 12, 13, 14 i 17 (postaja Trg maršala Tita)
Parkiralište
javna parkirališta
Grupni posjeti
grupu čini min. 10 osoba
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Muzejska trgovina
prodaju se publikacije Muzeja i suveniri
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - školski
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1901.
Ravnateljdr. sc. Štefka Batinić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: dr. sc. Štefka Batinić)
- Arhiv (voditelj: Sonja Gaćina Škalamera, dostupno javnosti na zahtjev)

Zbirke

Zbirka školskih izvješća

Vrsta zbirke povijesna, dokumentarna, pedagoška
Voditelj dr. sc. Štefka Batinić
Broj predmeta 5404
Vrsta građe tiskane publikacije o godišnjem radu škola; rukopisne publikacije o godišnjem radu škola
Teritorij Hrvatska; Bosna i Hercegovina; Slovenija; Srbija; Makedonija; Crna Gora; Austrija
Vremensko razdoblje 18. st. - 21. st.
Materijal papir
Url http://www.hsmuzej.hr/hr/sadrzaj/zbirke/zbirka-skolskih-izvjesca

Zbirka školskih izvješća Hrvatskoga školskog muzeja obuhvaća više od 5000 tiskanih godišnjih izvješća o radu srednjih i osnovnih škola u vremenskom rasponu od 18. do 21. stoljeća. Više od tri četvrtine izvješća odnosi se na škole s područja današnje Republike Hrvatske, a ostatak na škole iz susjednih zemalja.

Standardiziranim godišnjim školskim izvješćima kakva se tiskaju od sredine 19. stoljeća prethodile su informativno skromnije inačice pod različitim nazivima: program javnih ispita, sadržaj školskih predmeta, klasifikacija učenika, popis mladeži, školski program i sl. Od sredine 19. stoljeća do 1918. godine sve su gimnazije, u skladu s čl. 116. Nacrta ustroja gimnazija i realnih škola u Austriji, bile dužne izdavati godišnja izvješća, a izdavale su ih i ostale srednje škole te često i pučke škole na razini općine ili grada. Do pokretanja Nastavnoga vjesnika (1893.), stručnoga časopisa za srednjoškolske profesore, u izvješćima se redovito objavljivala znanstvena ili pedagoška rasprava nekoga od učitelja/profesora. Podaci o radu škole najčešće su obuhvaćali sljedeće kategorije: naučnu osnovu (nastavni plan i program), učiteljski zbor s popisom profesora i predmeta koje su podučavali te sa svim promjenama tijekom školske godine, važnije naredbe i otpise koji su se odnosili na školu, popise tema pismenih zadaća iz hrvatskoga i njemačkoga jezika, ispit zrelosti, stanje knjižnice i školskih zbirki, statističke iskaze o učenicima (brojčano prema dobi, zavičaju, vjeri, staležu roditelja), klasifikaciju učenika prema razredima s grafički istaknutim imenima najuspješnijih te na kraju obavijest za novu školsku godinu. Pojedine su škole izdavale dvije inačice izvješća – skromniju, u broširanom uvezu, i raskošniju, u platnenom uvezu sa zlatotiskom na koricama. Takvi su javni dokumenti o radu škole, osim za službene potrebe, bili namijenjeni učenicima i njihovim roditeljima. Usto su pružali mogućnost usporedbe rada škola. Danas su to vrijedni izvori podataka u istraživanju povijesti pojedinih škola i hrvatskoga školstva općenito te u istraživanju biografija znanstvenika i umjetnika čija se imena mogu naći među tadašnjim gimnazijskim profesorima ili učenicima.

Školska su izvješća, posebno gimnazijska, izlazila gotovo redovito do 1918. godine, a samo mali broj škola izdaje svoja izvješća 1920-ih. Tek je 1930., nakon donošenja Zakona o srednjim školama (1929.), u Prosvetnom glasniku objavljen novi pravilnik o tiskanju godišnjih školskih izvješća. Tijekom druge polovine 20. stoljeća neke srednje škole nastavljaju objavljivati svoja godišnja izvješća, a od 1990-ih njihov broj raste. Moderni školski ljetopisi nemaju propisanu strukturu, ali su zadržali neke elemente iz starih školskih izvješća.

Zbirka školskih izvješća Hrvatskoga školskog muzeja upisana je 2013. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.