Zbirke
Arhivska zbirka
Vrsta zbirke povijesna, arhivska, dokumentarna, pedagoška, biografska, kulturno-povijesna
Broj predmeta 7132
Vrsta građe dokumenti; rukopisi; spisi; diplome; priznanja; korespondencija; rukopisne knjige; arhivske knjige
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje 18. st. - 21. st.
Materijal papir
Url https://www.hsmuzej.hr/hr/sadrzaj/zbirke/arhivska-zbirka,
https://eskolski.hsmuzej.hr/
Arhivska je zbirka od osnutka Hrvatskoga školskog muzeja 1901. godine, uz muzejske zbirke i knjižnicu, jedna od glavnih sastavnica muzejskoga fundusa. Već je tada jasno određeno da će se u Arhivu prikupljati “razni rukopisi i isprave koje su važne za proučavanje školstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije”. Gradivo je bilo podijeljeno u deset skupina, od kojih je prva bila Rukopisi (djela) pojedinih školskih pisaca ili znamenitijih ličnosti uopće. Među prvima su bili rukopisni prijevodi Felbigerova Kern des Methodenbuches (1777.), Methodus (1797.) Josipa Herovića i Vpelivanye od podvuchanya decze vu skoli (1835.) Ivana Juriševića, polaznika preparandijalnih tečajeva.
Tijekom daljnjih godina postojanja (i opstojanja) jedinoga specijaliziranog muzeja za povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj gradivo za Arhiv gotovo je u cijelosti prikupljeno darovanjima. Od 1960-ih, kada je status Arhivske zbirke usklađen i s arhivskim propisima, prikuplja se samo arhivsko gradivo iz privatnoga vlasništva.
Arhivska zbirka HŠM-a ima oko 150 dužnih metara arhivskoga gradiva nastalog od 18. do 20. stoljeća djelovanjem pravnih osoba (ustanova, udruga, upravnih tijela) i pojedinaca, primarno iz prosvjetne i pedagoške djelatnosti. Gradivo je sređeno u arhivskim fondovima i zbirkama arhivskoga gradiva:
arhivski fondovi: pravnih osoba (udruga, ustanova), osobni/obiteljski
zbirke arhivskoga gradiva: Školski zapisnici (protokoli); Imenici i dnevnici rada; Arhivsko gradivo za povijest školstva u Hrvatskoj; Dokumentacija o školama; Zbirka školskih, osobnih dokumenata i rukopisa
Zbirka preslika i reprodukcija.
Arhivski fondovi hrvatskih učiteljskih udruga i zadruga čine veći dio arhivskih fondova pravnih osoba i primarni su povijesni izvor za istraživanje povijesti organiziranog djelovanja učitelja i profesora u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća. Najstariji sačuvani fondovi su oni Učiteljske zadruge, prve učiteljske udruge u Hrvatskoj, osnovane 1865. godine, i Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (1871.).
Osobni/obiteljski arhivski fondovi sadržavaju arhivsko gradivo nastalo djelovanjem jedne osobe/obitelji. U Arhivskoj zbirci HŠM-a čuvaju se osobni fondovi učitelja, profesora, pedagoga i književnika. Sadržavaju osobne, školske, službene dokumente, rukopise, gradivo nastalo profesionalnom i društvenom djelatnošću, korespondenciju i druge priloge za biobibliografiju. Po vrijednosti i količini rukopisne građe ističu se osobni fondovi Mijata Stojanovića, Davorina Trstenjaka, Milke Pogačić, Saliha Ljubunčića, Stjepana Patakija, Mihajla Ogrizovića, Vladimira Poljaka te književnika Dragojle Jarnević, Mate Lovraka i Grigora Viteza.
Fragmentarno gradivo nastalo životom i djelovanjem jedne osobe čuva se u Zbirci školskih, osobnih dokumenata i rukopisa. U Zbirci se čuvaju učeničke školske svjedodžbe, pohvalnice, knjižice, fakultetski indeksi i diplome te ostali osobni dokumenti i rukopisi. Posebna se pozornost u prikupljanju posvetila svjedodžbama o obrazovanju učiteljica i učitelja.
Zbirka školskih zapisnika (protokola) sadržava 170 rukopisnih knjiga od kraja 18. do početka 20. stoljeća, većim dijelom s prostora Vojne krajine. To su zapisnici školskih naredbi, ispitnih izvješća, počasne i sramotne knjige te deset školskih spomenica. Zbirka imenika i dnevnika rada ima 240 imenika i dnevnika rada osnovnih i srednjih škola, većinom iz Zagreba i okolice, od 1887. do 1950. godine.
Arhivsko gradivo za povijest školstva u Hrvatskoj zbirka je fragmentarnoga arhivskoga gradiva škola i prosvjetnih ustanova te prosvjetnih upravnih tijela i uopće pravnih osoba.
Dokumentacija o školama sadržava anketne upitnike iz školske godine 1939./1940. ankete provedene po osnovnim školama Banovine Hrvatske i anketne upitnike koje je Hrvatski školski muzej uputio školama u Republici Hrvatskoj 1960-ih. Upitnici sadržavaju osnovne obavijesti o radu i stanju škole te njezinoj povijesti. Dokumentacija ima 24 dužna metra gradiva (4016 fascikala).
Tijekom stoljetnoga postojanja Hrvatskoga školskog muzeja i njegove Arhivske zbirke prikupljeno je vrijedno arhivsko gradivo za povijest školstva, obrazovanja, pedagoških znanosti i prosvjete u Hrvatskoj te za interdisciplinarna znanstvena istraživanja.