O MUZEJU
Kula Jankovića kakva je došla do naših dana, je izuzetan i rijedak primjer kombinacije stambenog i fortifikacijskog objekta na nekadašnjoj granici Otomanskog carstva.
Centralni dio kompleksa je pravokutnog oblika, približno 80 m x 60 m, zatvoren djelomično zgradama (stambene, gospodarske, spremišta, staje itd.) a djelomično visokim zidom. Središnja stambena zgrada i kula dijele unutrašnjost kompleksa na dva dijela s većim, prednjim i manjim, stražnjim dvorištem ("avlijom"). Kompleksu pripada srednjevjekovna, romanička crkva, smještena u neposrednoj blizini, izvan zidina. Ispod kule nalazi se prostrana kuhinja polukružnog (bačvastog) svoda, a ispod nje tamnica te ‘tajna’ prostorija sa skrivenim ulazom. Usredišnjem dijelu kompleksa veličine 0.5 ha, bilo je oko 1500 m2 prostora pod krovom. Kompleks je smješten na padini brijega, okružen parkom s biranom florom i stoljetnim stablima (arboretum) kojizaprema površinu od cca 4 ha. Ukupna veličina posjeda, nakon višestrukih značajnih redukcija u agrarnim reformama i nacionalizacijama, sada iznosi oko 10 ha.. Tu je i izvor vrlo kvalitetne pitke vode ('Klokotuša') i ribnjak/akumulacija vode ('Peškijera'), te srednjevjekovna crkvica romaničkom stilu. U objektu se nalazilo, sakupljeno kroz stoljeća, više dragocjenih zbirki, posebno ikona (16-18 st.), starogoružja, velika biblioteka, arheološka zbirka (iskopine od neolita nadalje), zbirke rimskog novca, rimskog stakla, bogata etnografska zbirka, velika knjižnica, lijepi primjerci namještaja, slika, starih katastarskih i geografskih karata itd.
Kompleks je, također, izuzetan i po tome što je u ovom nemirnom kraju, kontinuirano, kroz više stoljeća bio sjedište kulturnih i prosvjetiteljskih vrijednosti (škola, biblioteka, umjetničke i druge zbirke), pružajući mogućnost književnog, političkog, filozofskog, ekonomskog, lingvističkog stvaralaštva, donoseći kulturne utjecaje, u prvom redu sa zapada, ali otvoren i prema pravoslavnom istoku (grčki ikonopisci, Rusija).
Kompleks je u kontinuiranom vlasništvu obitelji Janković-Desnica blizu tri i pol stoljeća. Upravo zahvaljujući takvom kontinuitetu života u Kuli, mogao se tu skupiti dragocjeni inventar raznih vrsta i izvora.
Pored ambijentalnih, arhitektonskih, kulturno-umjetničkih vrijednosti, dragocjenih zbirki i prirodnih ljepota, Kula Jankovića je također spomenik kulture bogat i povijesnim ličnostima: od Stojana Jankovića (koji se kao uskok proslavio u borbama protiv Turaka u 17. st. i postao legendarni junak opjevan u više epskih narodnih pjesama) do pisca Vladana Desnice (koji je u Kuli Jankovića i sahranjen, u crkvi-obiteljskoj grobnici 1967 g.).
Posebno istaknute ličnosti povezanih s Kulom bili su: vođe Morlaka, uskoci Janko Mitrović i sinovi Zaviša, Ilija, te naročito Stojan Janković (oko 1637-1687), zatim conte Ilija Dede-Janković (1818-1874) svestrani intelektualac, Vladimir Desnica (1850 - 1922), političar i poduzetnik, pisac Simo Matavulj, (1852-1908), Uroš Desnica (1874 - 1941), političar, advokat, esejist, Boško Desnica (1886 - 1945), povjesničar, advokat i publicist, te posebno Vladan Desnica (1905 - 1967), jedan od najvećih pisaca i hrvatske i srpske moderne književnosti, pisac svjetskog značenja. U Dvorima je napisao neke od svojih najvrednijih djela, posebno dijelove romana "Proljeća Ivana Galeba"