O MUZEJU

Logor Jasenovac bio je koncentracijski logor Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u razdoblju od 1941. do 1945. godine. Bio je to istodobno sabirni logor (za muškarce, žene i djecu iz svih krajeva NDH), prolazni (iz njega je dio zatočenika upućivan na prisilni rad u Treći Reich), radni, kažnjenički (u nj se dolazilo i po presudi zbog izvršenoga kaznenog djela) i zarobljenički (za zarobljene partizane i pripadnike narodnooslobodilačkog pokreta, kao i domobrane i četnike).

Područje Jasenovca, uz uže područje bivšega koncentracijskog logora III - Ciglana Jasenovac, proglašeno je spomen-područjem, a za javnost je otvoreno 1968. godine, na prijedlog Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Socijalističke Republike Hrvatske.

U njegovu su sklopu memorijalni muzej, spomenici i spomenička obilježja. Spomen-područje Jasenovac brine se o sačuvanome autentičnom logorskom objektu Kula i logorskom groblju u Staroj Gradiški, o romskom groblju u Uštici te o masovnim grobnicama u Krapju, Mlaki i Jablancu.

Dio kompleksa je spomenik Cvijet Bogdana Bogdanovića, podignut 1966. g. kao "znak vječitog obnavljanja - građevina...okrenuta...kriptom prema žrtvama iz kojih vuče svoj korijen i krunom, nekom vrstom obrnute kupole - prema svjetlosti i suncu...".

Put do spomenika Cvijet popločen je pružnim pragovima koji simbolično označavaju dio sačuvane pruge kojom su u logor stizali transporti zatočenika. Istu ulogu ima i kompozicija spomen-vlaka, postavljena 1989. g. na mjestu gdje su se zaustavljali transporti sa zatočenicima.

Na spomeničkom su prostoru mjesta logorskih objekata obilježena zemljanim humcima, a grobnice i mučilišta unutar samog logora plitkim udubljenjima.

Uz muzejsku djelatnost, rad Spomen-područja Jasenovac obuhvaća i prikupljanje, istraživanje, obradu i prezentaciju dokumentacije o djelovanju ustaškoga koncentracijskog logora Jasenovac 1941. - 1945., kontinuiranu suradnju s preživjelim zatočenicima i organiziranje komemoracija u čast jasenovačkim žrtvama.
U Spomen-području djeluje Obrazovni centar, čije su temeljne zadaće sačuvati sjećanje na jasenovačke stradalnike i podučiti nenasilju, demokraciji i ljudskim pravima.

Muzejski postav Memorijalnog muzeja Spomen-područja Jasenovac, otvoren 2006. godine, daje naglasak na sagledavanje pojedinačnih osobnih sudbina u kontekstu masovnih zločina kako bi se u posjetitelja potaknulo suosjećanje i kritički odnos prema zločinu i nasilju općenito.

Radi prezentacije što više informacija u malom prostoru postava, uvelike je korištena multimedija, a izuzetno je važan segment rada Muzeja i stalnog postava baza podataka u kojoj je kronološki i tematski detaljno obrađeno 65 tema. Među njima su osnutak NDH i veza s Trećim Reichom; osnivanje i djelovanje KCL-a Jasenovac; genocid; holokaust i teror nad pripadnicima ustašama etnički, vjerski i ideološki "nepodobnih" naroda i skupina; Pravednici među narodima svijeta i Jasenovački pravednici; osnivanje i djelovanje Spomen-područja Jasenovac; kronologija; kontroverze o Jasenovcu i, kao najznačajniji izložak, Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.-1945.

Koristeći više stotina različitih izvora (knjiga, dokumenata, fotografija, izjava rodbine i prijatelja jasenovačkih žrtava, terenskih istraživanja i fotografiranja spomenika žrtava fašističkog terora) sačinjen je popis djece, muškaraca i žena ubijenih u KCL Jasenovac. Do 4. siječnja 2011. prikupljena su imena i podaci za 81 866 žrtava.

Popis žrtava posjetiteljima je dostupan na tri mjesta. Na stropnom dijelu Muzeja, na 277 staklenih površina, ispisana su imena i prezimena žrtava, na dvama velikim monitorima više od jedanaest sati teče ispis imena žrtava s podacima o godini rođenja i smrti te o etničkoj pripadnosti žrtve. Na trima osobnim računalima posjetitelj može iščitati do sada prikupljene podatke o svakoj pojedinoj žrtvi, s podacima o njezinu stradanju i izvorima u kojima se spominje.

Govor žrtve - pojedinca dan je i u audiovizualnoj prezentaciji iskaza sjećanja preživjelih zatočenika i zatočenica te putem osobnih predmeta logoraša.

Na sjevernom zidu patija Muzeja nalazi se Reljef posvećen žrtvama fašizma u Jasenovcu Dušana Džamonje izrađen 1968. godine prilikom otvorenja Memorijalnog muzeja u Jasenovcu.