O MUZEJU
Muzej je smješten u zgradi bivšeg kotara, izgrađenoj potkraj 19. stoljeća koja se nalazi u današnjoj ulici Ante Starčevića u Đakovu.
Stalni postav Muzeja bazira se na etnološkoj, kulturno-povijesnoj i arheološkoj zbirci, kvalitetom i brojem najznačajnijim muzejskim zbirkama. Postav je otvaran sukcesivno - etnološki i kulturno-povijesni stalni postavi su otvoreni 2005. i 2006. godine, a stalni postav arheologije 2017. godine.
Etnografski postav govori o svakodnevici i blagdanskim običajima seljaka Đakovštine od druge polovice 19. do sredine 20. st. Tekstil i odjevni predmeti okosnica su i poveznica u prikazu odabranih scena. Osobito su brojni predmeti tekstilnog rukotvorstva (prekrivači, otarci, ponjavci... otkani na tkalačkom stanu), narodne nošnje namijenjene različitim prigodama i ukrasi. Tematske cjeline posvećene su običajima: svadbi i svatovskim događanjima te pučkoj pobožnosti i pogrebnim običajima, kao i dvama najvažnijim godišnjim blagdanima: Božiću i Uskrsu. Znatan prostor ustupljen je prikazu obreda ljelja iz Gorjana (na blagdan Duhova djevojke sa sabljama uz pjesmu obilaze selo), utemeljenom na legendi iz vremena ratovanja protiv Turaka, koji je registrirano nematerijalno kulturno dobro. Izloženi su i predmeti vezani za gospodarske djelatnosti i tradicijsku prehranu. Poseban segment posvećen je dugogodišnjoj folklornoj manifestaciji Đakovački vezovi.
Stalni postav kulturno-povijesnog razvoja Đakova čine tri cjeline. Prva obuhvaća vrijeme od 13. st. do 1940-ih godina: najstariju povijest Đakova, tursko razdoblje te povijesni razvoj grada u 17. i 18. st. Slijedi prikaz uspona građanskog sloja tijekom 19. i u prvim desetljećima 20. st., u kojemu središnje mjesto imaju teme o razvoju obrta, školstva te aktivnostima pojedinih udruga i institucija. Vrijedan je i interijer bidermajerskoga građanskog salona. Treća cjelina posvećena je stradanju Đakovštine i obrani u Domovinskom ratu.
Godine 2017. realiziran je i stalni postav arheologije u kojemu su zastupljeni predmeti od mlađega kamenog doba do kasnoga srednjeg vijeka, koji svjedoče o kontinuitetu življenja na prostorima Đakovštine već od 5 000 godina prije Krista. U europskim je razmjerima važna antička zbirka s unikatnim ranokršćanskim predmetima, dok na nacionalnom planu izuzetnu vrijednost ima arheološka građa iz srednjovjekovne nekropole Đakovo.
U umjetničkoj zbirci okupljena su djela slavonskih slikara od kraja 19. stoljeća do danas.
Osim eksponata sadržanih u stalnom muzejskom postavu, posjetitelji mogu vidjeti i sadržajno različite povremene izložbe. Uz izložbene aktivnosti, djelatnici muzeja sustavno rade i na edukaciji, ponajprije osnovnoškolske i srednjoškolske omladine, dok se izdavačkom djelatnošću muzej bavi kroz objavljivanje kataloga uz povremene izložbe, izdanjima knjiga i Zbornika Muzeja Đakovštine.