Zbirke

Odaberi zbirku Zbirka antike Zbirka arhitekture i urbanizma Zbirka cehalija Zbirka dokumenata i arhivalija Zbirka etnografske fotografije Zbirka etnografskog tekstila Zbirka Fedora Malančeca (Ostavština) Zbirka fotografija i foto albuma Zbirka fotografija, pribora i negativa Zbirka grafičkog i produkt dizajna Zbirka Judaica Zbirka Leandera Brozovića I. Zbirka militaria Zbirka novog vijeka Zbirka numizmatike Zbirka odlikovanja, plaketa, medalja i značaka Zbirka paleontologije Zbirka predmeta vezanih uz vjerovanja, igre i običaje Zbirka pretpovijesti Zbirka razglednica Zbirka rukotvorstva i (tradicijskih) obrta Zbirka srednjeg vijeka Zbirka svakodnevnog života Zbirka tradicijskog gospodarstva Zbirka tradicijskog graditeljstva i stanovanja Zbirka umjetničkog obrta Zbirka zastava i zastavnih vrpci

Zbirka pretpovijesti

Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Ivan Valent
Broj predmeta 2631
Vrsta građe pokretni arheološki materijal
Teritorij Podravina
Vremensko razdoblje 5. tisuć. pr.Kr. – 1. st. pr.Kr.
Materijal keramika; metal; kamen; kost
Url http://www.muzej-koprivnica.hr/zbirke/arheologija/zbirka-pretpovijesti/

Zbirka pretpovijesti Muzeja grada Koprivnice posjeduje vrlo vrijedne nalaze u proučavanju razdoblja pretpovijesnog razvitka u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zbirka zasad broji 2633 inventarna zapisa, a u muzejskom spremištu čuva se i veća količina studijskog materijala (ulomci keramičkog posuđa). Većina tih predmeta prikupljena je u brojnih arheološkim iskopavanjima svih dosadašnjih arheologa Muzeja (S. Kolar, Z. Markovića, I. Kulenović, R. Čimin, I. Valent) među kojima su najznačajniji sljedeći lokaliteti: Koprivnički Bregi – Seče, Koprivnička Rijeka – Rudina, Koprivnički Ivanec – Piškornica, Koprivnica – Cerine VII, Delovi – Grede I, Draganovec – Farkašić i Virje – Volarski breg. Pored toga, predmeti su prikupljani i terenskim pregledima, a jedan manji dio čine slučajni metalni i kameni nalazi iz podravskih šljunčara.
Prijašnji kustosi arheolozi Muzeja grada Koprivnice ponajviše su se bavili istraživanjem pretpovijesnih lokaliteta pa je tako Zbirka pretpovijesti među najvećim muzejskim zbirkama. Čuva se iznimno velika količina studijske građe (keramika) s brojnih lokaliteta istraživanih u posljednjih 50 godina.
U Podravini za sada ne postoji niti jedan lokalitet koji bi se sa sigurnošću mogao pripisati starijem kamenom dobu, ali postoje tragovi naseljavanja u mlađem kamenom dobu na lokalitetima Torčec - Pod Vratnec i Virje - Trnje gdje je prikupljena manja količina keramičkih i kamenih predmeta. Određene slučajno pronađene kamene predmete (sjekire, klinovi, čekići) s raznih drugih lokaliteta teško je vremenski determinirati pa postoji mogućnost kako dio njih pripada i tom razdoblju, iako su većinom determinirane u vrijeme bakrenog doba.
Početkom bakrenog doba na položaju Seče kod Koprivničkih Bregi u razdoblju od 1979. do 1987. g. tijekom 6 kampanja istražena su 23 ukopana objekta koji su zbog mnoštva vlastitih posebnosti izdvojeni u vlastitu regionalnu kulturnu varijantu tipa „Seče“ Sopotske kulture, a koja istovremeno egzistira s nizom kultura Karpatske kotline, Podunavlja i srednjeeuropskog kulturnog kruga. Razdoblje bakrenog doba na prostoru kontinentalne hrvatske obilježila je lasinjska kultura od koje se u zbirci čuvaju predmeti s lokaliteta Seče, Cerine III kod Koprivnice, Vojnik i Zasek 1 kod Koprivničkog Ivanca, Polje kod Ludbreškog Ivanca i dr. Prijelaz bakrenog na rano brončano doba zastupljen je nalazima s lokaliteta Koprivnička Rijeka Rudina I.
Brončano doba u Hrvatskoj označava značajan tehnološki napredak u metalurgiji upotrebom nove legure (bronca), ali i pojavom nomadskih stepskih populacija koje donose novinu u sahranjivanju pokojnika putem spaljivanja i polaganja u keramičku urnu. Početak brončanog doba u Podravini je obilježen vinkovačkom i licenskom kulturom, čijih je materijalnih ostataka ponajviše istraženo na lokalitetima Koprivnički Ivanec – Piškornica (1980., 1981., 1984.) i Koprivnica – Cerine III (1985.), a pored takvih nalaza prisutna je i panonska inkrustrirana keramika s ishodištem u istočnoj Mađarskoj. Većina nalaza u sklopu zbirke koji potječu iz posljednje faza brončanog doba potječu s lokaliteta Cerine VII kod Koprivnice, Poljane kod Delova i Volarskog brega kod Virja, a vezuje se uz Kulturu polja sa žarama. Razdoblju brončanog doba pripada i veći broj slučajno pronađenih metalnih predmeta u antropogenim jezerima Šoderica kod Botova, Jegeniš kod Legrada i Prosenice u Gabajevoj Gredi (mačevi, bodeži, koplja).
I početak željeznog doba povezan je uz napredak u metalurgiji, odnosno korištenje željeza kao novog i kvalitetnijeg metala. Na lokalitetu Farkašić kod Draganovca (1981.) pronađena je velika „lončarska“ jama s mnoštvom piramidalnih utega te finog uglačanog posuđa crne boje, dok je u zaštitnim radovima lokaliteta Grede I kod Delova 1982. g. istražen dio naselja s prijelaza brončanog u željezno doba. Nalazi mlađeg željeznog doba većinom potječu s iskopavanja lokaliteta Vlaško polje i Grede I kod Delova te Volarskog brega kod Virja. Pored toga, veći broj latenskih kopalja pronađen u šljunčarama Šoderica kod Botova i Jegenišu kod Legrada daje ukazati na mogućnost postojanja kasnolatenskog groblja ili nekoliko grobalja u neposrednoj blizini prijelaza preko rijeke Drave.
Zbirka pretpovijesti pruža razvojni pregled naseljavanja Podravine od kasne faze mlađeg kamenog doba pa do kraja mlađeg željeznog doba kada u sjevernu Hrvatsku dolaze Rimljani. Osim brojnog keramičkog posuđa, posebno je zanimljiv repertoar metalnih nalaza oružja i nakita te neki drugi nalazi koji upotpunjuju spoznaje o svakodnevnim aktivnostima i životu ljudi u različitim vremenskim periodima razdobljima.