Zbirke

Odaberi zbirku Zbirka antike Zbirka arhitekture i urbanizma Zbirka cehalija Zbirka dokumenata i arhivalija Zbirka etnografske fotografije Zbirka etnografskog tekstila Zbirka Fedora Malančeca (Ostavština) Zbirka fotografija i foto albuma Zbirka fotografija, pribora i negativa Zbirka grafičkog i produkt dizajna Zbirka Judaica Zbirka Leandera Brozovića I. Zbirka militaria Zbirka novog vijeka Zbirka numizmatike Zbirka odlikovanja, plaketa, medalja i značaka Zbirka paleontologije Zbirka predmeta vezanih uz vjerovanja, igre i običaje Zbirka pretpovijesti Zbirka razglednica Zbirka rukotvorstva i (tradicijskih) obrta Zbirka srednjeg vijeka Zbirka svakodnevnog života Zbirka tradicijskog gospodarstva Zbirka tradicijskog graditeljstva i stanovanja Zbirka umjetničkog obrta Zbirka zastava i zastavnih vrpci

Zbirka antike

Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Ivan Valent
Broj predmeta 392
Vrsta građe pokretni arheološki materijal
Teritorij Podravina
Vremensko razdoblje 1.-4. st.
Materijal keramika; metal; staklo; kamen; kost
Url https://www.muzej-koprivnica.hr/zbirke/arheologija/zbirka-antike/

Zbirka antike Muzeja grada Koprivnice brojčano je skromna, no posjeduje izuzetno vrijedne nalaze u proučavanju razdoblja Rimskog Carstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zbirka se sastoji od 366 inventarna zapisa vezana uz 374 predmeta (688 fizičkih predmeta), a u muzejskom spremištu čuva se i određena količina studijskog materijala (većinom ulomci keramičkog posuđa), prikupljenog prilikom arheoloških iskopavanja i terenskim pregledima.
Rimljani su u podravski prostor stigli tek krajem 1. st. pr. Kr. Oktavijanovim osvajanjem Segestike (Siscia – Sisak) i sjeverozapadne Hrvatske. Predmeti iz Zbirke potječu s istraživanja manjeg broja antičkih nekropola u Goli, Novačkoj i Kunovec Bregu, potom s antičke postaje Piretis u Draganovcu, te naselja na položajima Koprivnički Ivanec - Log/Parag 1 i 2, a jedan manji dio čine slučajni metalni i kameni nalazi iz podravskih šljunčara. Svi predmeti Zbirke vezani su uz Rimsko Carstvo i datiraju od 1. do 4. stoljeća.
Zbirka upotpunjuje spoznaje o svakodnevnim aktivnostima ljudi u to vrijeme, poglavito kulturi stola, što je vidljivo putem brojnog vrijednog keramičkog posuđa, poput tanjura, plitica, zdjela, vrčeva, boca i čaša. Većina tih predmeta pronađena je u sekundarnoj upotrebi kada su kao dio pogrebnog rituala polagani pod grobni humak uz antičku cestu, a pored urne u kojoj su pohranjeni spaljeni ostaci pokojnika. Urne mogu biti keramičke, staklene ili čak u rijetkim slučajevima kamene s poklopcem, poput primjerka iz Gole. No, pored tipološke raznovrsnosti, prepoznatljiv je i visoki kulturološki i tehnološki doseg u njihovoj proizvodnji, što se ponajviše vidi u reljefnom posuđu tipa terrae sigilattae ili staklenih boca i bočica suznica.
Jedan od najvrjednijih arheoloških predmeta u fundusu Muzeja jest nadgrobni spomenik, odnosno stele s prikazom dva lava između kojih je smješten prikaz glave ženskog lika na prizmatičnom stubu koji se interpretira kao Kibela ili Meduza. Čitava je kompozicija vezana uz širenje sinkretičkih kultova rimskim provincijama tijekom ranog carstva (1. – 3. st.), a predmet pokazuje karakteristike visoke umjetničke kvalitete. Spomenik je nedovršen, a kako se takva kruništa izrađuju se za posebnog naručitelja, on se tek u posljednjoj fazi prilikom dolaska na odredište trebao dovršiti finom klesarskom obradom. Porijeklo predmeta treba tražiti u slovenskom Pohorju (Poetovio – Ptuj) odakle se plovnom rijekom Dravom zaputio prema konačnom odredištu (Mursa – Osijek, Sirmium – Srijemska Mitrovica). Svoj put završio je pod nepoznatim okolnostima na prostoru šljunčare Prosenice I u Gabajevoj Gredi, gdje je slučajno 2001. godine otkriven. Od kamenih spomenika vrijedan je i dio četvrtastog žrtvenika nepoznatog božanstva iz Kunovec Brega.
Vrlo su zanimljivi i primjerci nakita, od fibula (kopče) raznih tipova i tehnološke izrade do narukvice preklopljenih krajeva, a koji se mogao čuvati u nekoj drvenoj kutijici ukrašenoj koštanom oplatom. Umijeće u izradi finih metalnih predmeta vidljivo je i na 2 primjerka metalnih kotlića izrađenih iskucavanjem bakrenog lima ili manje kaserole s drškom na kojem je urezan natpis HELVI, koji možda upućuje na područje današnje Švicarske. No, Rimljani su takav civilizacijski nivo dosegli u prvom redu osvajačkom politikom o čemu svjedoči slučajni nalazi oružja na eksploatacijskim šljunčarama uz rijeku Dravu: dugi i kratki mač, listolika koplja, koplja tipa pilum i sulica te razne vrste sjekira.