O MUZEJU

Muzej je utemeljen 1925. g., u prigodi obilježavanja tisućite obljetnice hrvatskog kraljevstva. Smješten je u bivšoj Kneževoj palači, u neposrednoj blizini katedrale.Kneževa palača, izgrađena u 13. - 14. st., bila je dio obalnoga obrambenog sustava grada. Do danas su sačuvana dva krila nekoć mnogo većeg zdanja u kojemu je boravio najviši predstavnik mletačke vlasti u Šibeniku - gradski knez - kapetan. Četverokutna kula Kneževe palače najveći je obrambeni objekt na obali, a potječe iz 14. st. Muzejski fundus ima oko 150 000 predmeta važnih za šibensku prošlost, od najstarijeg vremena do danas.Stalni postav Muzeja grada Šibenika smješten je u atriju i južnom krilu Kneževe palače, a prezentira povijest grada i njegove okolice od 6. tisućljeća prije Krista do kraja 18. stoljeća. Prapovijesna zbirka Arheološkog odjela sadržava predmete od keramike, metala, kosti i kamena koji potječu sa šibenskog područja. U Antičkoj su zbirci kameni spomenici, keramika i metalni predmeti s područja Šibensko-kninske županije, a datiraju iz razdoblja od 1. st. pr. Krista do 6. st. Srednjovjekovna zbirka sadržava nakit, oružje, keramiku, ulomke sakralnoga kamenog namještaja od 7. do 15. st. Danilski riton - posuda za tekućinu (5 000 godina pr. Krista) jedan je od najvažnijih predmeta u Arheološkom odjelu, a potječe s poznatoga arheološkog nalazišta Danila, na kojemu su pronađeni brojni ostaci iz vremena neolitika, ostaci ilirskih i rimskih tragova te nalazi iz novijeg doba. Danilsku kulturu karakteriziraju lijepo oblikovane i pečene posude - lonci, zdjele i tanjuri posebnih oblika. Posuda po kojoj se najočitije prepoznaje danilska kultura jest riton - ukrašena posuda na četiri noge i s velikom ručkom za nošenje. Ta je posuda svojevrstan zaštitni znak danilske kulture i bila je iznimno važna u kultu neolitičkog čovjeka, osobito u obredima.Muzej vodi brigu o još tri arheološka lokaliteta otvorena za posjetitelje: Bribirskoj glavici, Srimi i Kosi. Najpoznatija je Bribirska glavica (antički Municipium Varvariae, u 13. st. starohrvatski Bribir - središte hrvatske države), jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj i spomenik kulture najviše kategorije - hrvatska Troja. U Bribiru je otkriven velik broj nekropola, arhitektonskih i pokretnih ostataka prema kojima se može pratiti slijed življenja od prapovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranoga i kasnoga srednjeg vijeka. Kulturno-povijesni odjel Muzeja grada Šibenika bavi se razdobljem šibenske povijesti od prvog spomena Šibenika 1066. g. do pada Venecije 1797. g. Raznorodna građa obuhvaća kamene spomenike i ulomke, slike i grafike, oružje, stare fotografije i razglednice, arhivalije, raritetna izdanja, zemljopisne karte, numizmatiku, nakit, namještaj, tekstil, predmete svakodnevne upotrebe, liturgijske predmeta, glazbene instrumente.Neki od najvažnijih predmeta jesu najstarije zvono u Hrvatskoj (1266.); Bogorodica s Djetetom, slika Blaža Jurjeva Trogiranina, kasnogotičkog slikara prve polovice 15. st. iz Dalmacije; djela najvažnijeg konstruktora i tehničkog pisca u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. st. Šibenčanina Fausta Vrančića Machinae Novae i Rječnik...; Bogorodica s djetetom (15. st.), talijanskoga renesansnog slikara Vittorea Crivellija; gotički kip sv. Ivana (1441.) Jurja Petrovića, autora brojnih drvenih raspela u Dalmaciji; portret Antuna Vrančića (1571.) poznatoga bakroresca visoke renesanse Martina Kolunića Rote. Odjel suvremene povijesti posjeduje građu koja potječe od pada Venecije 1797. g. do suvremenih zbivanja u gradu, što podrazumijeva život i razvoj grada za vrijeme austrijske, francuske i talijanske uprave; iz vremena Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Prvoga i Drugoga svjetskog rata, poslijeratnog razdoblja i novije prošlosti te iz perioda Domovinskog rata. Među ostalim, Odjel raspolaže velikim brojem videozapisa i tonskih zapisa koji dokumentiraju brojne događaje u gradu iz druge polovice 20. st. Etnografska zbirka sadržava narodne nošnje i predmete svakodnevne uporabe iz Šibenika i okolice iz 19. i 20. st. Muzej čuva donaciju kolekcionara Borisa Baranovića Baila, rođenoga 1929. g. u Šibeniku, a čine je kartografska zbirka (16. - 19. st.), u kojoj se posebno izdvajaju grafike Martina Kolunića Rote i Bože Bonifačića, te atlas mletačkog kartografa Coronellija; zbirka raritetnih izdanja, među kojima su Sacra Biblia iz 1588. g. i Travels into Dalmatia Alberta Fortisa iz 1778. g.; litografije Honorea Daumiera, albumi s litografijama francuskog umjetnika Gavarnija, grafički listovi najboljih britanskih autora s kraja 18. st. koji ilustriraju Shakespeareove dramske tekstove.