O MUZEJU

Muzej hrvatskog vatrogastva

Vatrogastvo na području Hrvatske ima dugu i zanimljivu povijest koja nije samo puko nabrajanje činjenica, propisa i zakona o ustrojstvu službe ili statistike o požarima i drugim intervencijama. Posebno dobrovoljno vatrogastvo ima veliku ulogu u razvoju i životu mjesta, gdje vatrogasci ne vrše samo službu zaštite od požara, već su nositelji društvenog i kulturnog života. Zanimljiva i bogata tradicija hrvatskog vatrogastva zaslužuje brižno čuvanje i adekvatnu prezentaciju javnosti, a s tim je ciljem uspostavljen Muzej hrvatskog vatrogastva na adresi Trenkova 44  u Varaždinu.

Kratka povijest hrvatskog vatrogastva

Na području Hrvatske određenu vrstu zaštite od požara možemo kroz pisane tragove pratiti od doba Rimskog carstva. U svim većim gradovima postojao je određeni stupanj zaštite, kroz profesionalne vojne vatrogasne jedinice, ili kroz cehove obrtnika (collegium) čija je dužnost bila sudjelovanje pri gašenju požara. U Sisku je pronađen žrtvenik na kojem se spominje Gaj Ingenije Rufinijan, praefectus collegi centonariorum, prvi spomenuti vatrogasac na našim prostorima.

U ranom srednjem vijeku ovo područje nije poznavalo organizirano vatrogastvo kao u rimsko vrijeme, ali je sigurno postojao stupanj zaštite kroz seoske i gradske straže koje su, između ostalog, uzbunjivale mještane u slučaju izbijanja požara. 

Iako je razvoj gradova, te učestalost požara u njima, uvjetovao pisanje propisa o zaštiti od požara još u razdoblju srednjeg (Dubrovnik 1272., i 1335., Trogir 14. st.) i ranog novog vijeka (Samobor 1772., Zagreb 1779.), te organiziranje gašenja sukladno tadašnjim mogućnostima, povijest suvremeno organiziranog i ciljano ustrojenog hrvatskog vatrogastva koje se temelji na radu dobrovoljnih vatrogasnih društava i profesionalnih vatrogasnih postrojbi počinje osnivanjem Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1864. Prva profesionalna vatrogasna postrojba osnovana je 1863. u Rijeci. Slijedila su osnivanja vatrogasnih društava u Sisku 1865., Otočcu 1868., Ludbregu 1869., Zagrebu 1870, Karlovcu 1871., itd. Do 1900. osnovano je 165 društava.

Povećanjem broja vatrogasnih društava otvorilo se pitanje osnivanja organizacije koja bi povezala postojeća društva, pomogla osnivanje novih, te radila na boljem organiziranju vatrogastva što je dovelo do osnivanja Hrvatsko slavonske vatrogasne zajednice 1876. Vodeću ulogu u ovoj ideji su imali vatrogasci Varaždina, Siska i Zagreba. Za prvog predsjednika zajednice izabran je Gjuro Stjepan Deželić (1838. – 1907.), otac hrvatskog vatrogastva. Cilj Zajednice je jačanje vatrogasne organizacije, povećanje broja društava, briga o opremljenosti i osposobljenosti vatrogasaca, evidencija intervencija te ostali poslovi na promicanju vatrogastva.

Nakon 1. svjetskog rata Zajednica nastavlja djelovanje u sklopu Države, potom Kraljevine SHS. Promjenom ustrojstva i imena države u Kraljevina Jugoslavija, nametnuta je i promjena imena organizacije u Vatrogasna zajednica Savske banovine, čime počinje razdoblje intenzivne borbe za povratak naziva i za bolji položaj hrvatskog vatrogastva. Zajednica djeluje i u Banovini Hrvatskoj (1939. – 1941.). Tijekom 2. svjetskog rata Zajednica mijenja naziv u Vatrogasni savez Nezavisne države Hrvatske, dok je dio vatrogasnih postrojbi djelovao u Narodno oslobodilačkom pokretu.

Nakon 2. svjetskog rata uslijedila je obnova vatrogasnih društava te uspostava „vatrogasne milicije“ u gradovima. Zajednica nastavlja s radom 1949.g. pod imenom Savez dobrovoljnih vatrogasnih društava, a 1955. mijenja ime u Vatrogasni savez Hrvatske. Ovo razdoblje je obilježilo povećanje broja pogotovo industrijskih vatrogasnih društava, te jačanje vatrogastva u Istri, Primorju i Dalmaciji. Jača proizvodnja domaće vatrogasne opreme, a vatrogasne jedinice postupno nabavljaju motorna vozila čime je povećana efikasnost na intervencijama.

U razdoblju Domovinskog rata (1991. – 1995.) vatrogasna organizacija je primila teške udarce kroz prvenstveno veliki broj članova koji su izgubili živote, uništenu i otuđenu opremu te uništene vatrogasne domove i spremišta. Ime Hrvatska vatrogasna zajednica vraćeno je 1993.godine. Završetkom rata počinje i obnova vatrogastva.

Unatoč teškim uvjetima u kojima se razvijala, HVZ je danas čvrsta i dobro ustrojena organizacija od velikog značaja za hrvatsko društvo, kako po pitanju protupožarne zaštite, tako i svih drugih segmenata kojima se bavi. U Hrvatskoj danas djeluje preko 1800 dobrovoljnih vatrogasnih društava te 62 profesionalne postrojbe u gradovima, u čijem sastavu se nalazi 150 000 članova, od čega 62 000 operativnih vatrogasaca, koji čine glavnu snagu sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.

Povijest muzeja hrvatskog vatrogastva

Članovi DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu, kolijevci hrvatskog vatrogastva, gotovo od početka djelovanja su prikupljali građu vezanu za varaždinsko i hrvatsko vatrogastvo, te je prikazali još 1966. u Arhivsko – muzejskoj zbirci u sklopu vatrogasnog doma u Varaždinu.

Tijekom godina broj eksponata je rastao stoga se javila potreba za postavljanjem ove vrijedne građe u adekvatan prostor. U sklopu proslave 130. obljetnice osnutka Prvi hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu, 19. lipnja 1994. otvorena je novoizgrađena zgrada Muzeja hrvatskog vatrogastva, uz zgradu DVD-a Varaždin. U muzeju je tada izloženo oko 700 predmeta većinom vezanih uz vatrogasnu povijest varaždinskog kraja. Prvi voditelj muzeja je bio gospodin Đuro Čovran, umirovljeni vatrogasac i zaljubljenik u vatrogasnu povijest. Pod njegovim vodstvom se s vatrogasnom baštinom upoznalo više od 10 000 posjetitelja, uglavnom djece iz varaždinskih škola i članova dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Muzejska zbirka je i dalje rasla te se pokazala potreba za proširivanjem muzeja. Hrvatska vatrogasna zajednica je s DVD-om Varaždin potpisala ugovor preuzimanju brige o Muzeju. Povodom obilježavanja 150. godišnjice djelovanja varaždinskih dobrovoljnih vatrogasaca, 13. lipnja 2014. g. otvorena je obnovljena zgrada muzeja s donekle izmijenjenim stalnim postavom. Na novom postavu su radili muzejski savjetnik u mirovini Miroslav Klem i Vedran Runjić, diplomirani povjesničar.

Muzej hrvatskog vatrogastva danas

Muzej se danas rasprostire na 400 m2 prostora u prizemlju i na prvom katu. U fundusu muzeja nalazi se oko 1200 predmeta, od čega je u stalnom postavu 350 predmeta. Iako brojčano prednjače predmeti iz centralnog dijela, u stalnom postavu smo postavili predmete iz svih dijelova Hrvatske.

Muzejska građa je predstavljena kroz nekoliko glavnih cjelina. Na katu se nalaze prostorije posvećene Prvom hrvatskom dobrovoljnom vatrogasnom zboru u Varaždinu i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, te razvoju vatrogastva na prostoru Hrvatske od polovine 19. stoljeća do danas. Uz dokumente, fotografije i vatrogasnu literaturu, ovdje je izložena vrijedna zbirka vatrogasnih kaciga sa kraja 19. i početka 20. stoljeća. Predstavljen je i mali dio najbrojnije zbirke u muzeju - zbirke medalja i znački, koja broji oko 600 predmeta. Posebno mjesto u muzeju zauzimaju osobni predmeti učitelja hrvatskog vatrogastva Mirka Kolarića (1850. – 1938), iznimnog vatrogasnog djelatnika, koji je cijeli svoj život posvetio organizaciji hrvatskog vatrogastva.

U prizemlju je smještena građa posvećena tehničkoj strani vatrogastva. Kroz ručne štrcaljke, štrcaljke na konjskoj zapregi, motorne pumpe, osobnu zaštitnu opremu, mlaznice i ostalu opremu, prikazan je razvoj vatrogasne tehnike od druge polovice 19. stoljeća do danas. U zbirci vatrogasnih štrcaljki ističe se parna vatrogasna štrcaljka DVD-a Cvetković iz 1903. godine. Većina izloženih zaprešnih ručnih štrcaljki je bila u vlasništvu DVD-a Varaždin. Zanimljivo je da su varaždinski vatrogasci baš s ovom opremom izlazili na intervencije na području Varaždina i to baš iz dvorišta u kojem se danas nalazi muzej.

Uz izloženu građu, svi zainteresirani mogu koristiti više od 400 naslova iz Muzejske čitaonice. Radi se većinom o monografijama vatrogasnih društava i o vatrogasnoj literaturi.

Možemo se pohvaliti i drugim izdanjem brošure Muzej hrvatskog vatrogastva koja je po prvi put predstavljena na otvaranju novog muzejskog postava.

U suradnji s vatrogasnim zajednicama županija i vatrogasnim postrojbama radimo na daljnjem prikupljanju vatrogasne povijesne građe. Dio starih vatrogasnih tiskanih izdanja smo digitalizirali i postavili na internetsku stranicu Hrvatske vatrogasne zajednice, a s ciljem predstavljanja ove vrijedne građe javnosti. U planu je daljnje širenje Muzeja na sadašnji objekt koji koristi Javna vatrogasna postrojba Varaždin, a čija se realizacija očekuje kada grad Varaždin izgradi adekvatan objekt u koji se vatrogasci trebaju preseliti. Muzej bi tako dobio sadašnje garažne prostore u kojima bi bilo moguće izložiti vatrogasna vozila i opremu većih dimenzija.

Muzej hrvatskog vatrogastva nudi posjetiteljima uvid u iznimno zanimljiv razvojni put hrvatskog vatrogastva, kroz prikaz tehničkog razvoja oprema i napredovanja same vatrogasne organizacije. Uz očuvanje vatrogasne baštine i stalno prikupljanje novih muzejskih eksponata, cilj je prezentirati vatrogasnu povijest kroz stalne i povremene izložbe, tiskanje prigodnih izdanja, edukaciju posjetitelja, te postaviti Muzej hrvatskog vatrogastva kao svojevrsni centar za proučavanje hrvatske vatrogasne povijesti.