Zbirke
Zbirka slika i okvira
Vrsta zbirke umjetnička, kulturno-povijesna, primijenjena umjetnost, slikarstvo
Voditelj Andreja Šimičić
Broj predmeta 715
Vrsta građe slike; ukrasni okviri; portreti; sakralne teme; krajolik; mrtva priroda; veduta; žanr-prizor; silueta
Teritorij Osijek; Slavonija; Hrvatska; Europa
Vremensko razdoblje 18. st. - 21. st.
Materijal ulje na platnu; ulje na kartonu; ulje na lesonitu; ulje na limu; pastel na papiru; tempera na papiru; akvarel na papiru; akvarel na bjelokosti; emajl na bjelokosti; tempera na drvu
Zbirku slika i okvira čine slikarska likovna djela nastala od 18. do 21. stoljeća te ukrasni okviri umjetničkih slika, ukupno preko 700 predmeta. Najzastupljenija su djela koja datiraju iz 19. stoljeća te prve polovice 20. stoljeća. U zbirci se čuvaju djela sakralne i svjetovne tematike: portreti, krajolici i vedute, mrtve prirode, žanr-slikarstvo i slike mitoloških tema.
U Zbirci su zastupljene karakteristične slikarske tehnike, poput ulja, akvarela, pastela, tempere, kolaža, mozaika, freske, vitraja, na različitim podlogama. Od značajnijih autora važno je spomenuti strane i domaće slikare: Johann Michael Millitz, József Borsos, Franz Eybl, Friedrich Lieder, Carl Goebel, Franz Wiesenthal, Anton Hähnisch, Oton Iveković, Ivan Tišov, Petar Tiješić, Vilko Šeferov, Mirko Rački, Izidor Jung, Branko Šenoa, Joso Bužan, Ivana Kobilca, Anka Krizmanić, Željko Hegedušić, te Osječani, odnosno slikari koji su djelovali i u Osijeku, poput Franje Giffingera, Ivana Morettija, Josipa Franje Mückea, Antona Arona, Else Rechnitz, Slavka Tomerlina, Dragana Melkusa, Antuna Erbena, Arthura Schiffera, Ivana Reina, Ivana Rocha, Kornelija Tomljenovića, Josipa Leovića, Jovana Gojkovića, Kamila Krvarića, Branimira Davida Kusika i dr.
Uz pojedinačno vrijedne umjetnine, ističe se cjelina portretnih minijatura koje obuhvaćaju razdoblje od 1770. do 1926. godine, a veliku kulturno-povijesnu važnost ima cjelina portreta austro-ugarskih časnika 78. i 28. pješačke pukovnije, u Muzej prispjela nakon raspuštanja navedenih pukovnija. Veći je broj slika u Muzej dospio donacijom Grada Osijeka 1946. godine, kada su Muzeju darovana djela otkupljivana na likovnim i gospodarskim izložbama tijekom 1920-ih i 1930-ih godina, te konfiskacijama od 1941. do 1948. godine. Najstarija, ujedno i najvrjednija, potječu iz vlasništva obitelji Pejačević te slike sakralne tematike i ikone.
Iako je najvrjedniji dio likovne baštine izdvojen 1954. godine kako bi se osnovala Galerija likovnih umjetnosti kao zasebna ustanova, Muzej je i dalje prihvaćao slikarska djela, koja su uglavnom bila donacije i/ili obiteljski legati. Nakon Domovinskog se rata sve češće otkupljuju slike temama i motivima vezane uz Osijek ili Slavoniju ili djela osječke/slavonske provenijencije.