O MUZEJU

Muzej vinogradarstva i vinarstva – Putniković zamišljen je kao kulturno središte Pelješca i referentna točka za prezentaciju bogate vinogradarske i vinarske tradicije Pelješca, Dubrovačko-neretvanske županije ali i čitave Hrvatske. Osnovan je na ideji da se kroz interdisciplinaran i ekonomski održiv način povežu zadrugarstvo, industrija vina i baštinske vrijednosti.

Radi se o specijaliziranom Muzeju koji je jedinstven po tome što je njegov osnivač Poljoprivredna zadruga Putnikovići. Brojnim ulaganjima u seosku infrastrukturu Zadruga pomaže razvoj lokalne zajednice, a uspostavom Muzeja vinogradarstva i vinarstva jačaju se atraktivni činitelji ruralnog turizma koji se posljednjih godina, naročito nakon izgradnje autoceste, uspiješno razvija.

Na određeni način Muzej vinogradarstva i vinarstva je muzej zajednice i sadrži elemente eko muzeja u kojemu su involviranost i održivost ključne stavke. Osim postava u prostorima kušaonice uz Muzej može se konzumirati bogata tradcijska gastronomska i enološka baština toliko specifična za područje južnog Jadrana. Uz postojeću zgradu u kojoj se nalazi muzej, kongresna dvorana i kušaonica, u procesu izgradnje je vinoteka odnosno konoba namijenjena turističkim posjetima, a plan je urediti i pokazno – eksperimentalni vrt kroz u kojem će se posjetiteljima predstaviti sorte vinove loze s područja Pelješca. Svojim zabavnim i gastronomskim programima kao i uključenošću u širu turističku ponudu kroz različite programe.

Preteča Poljoprivredne zadruge Putnikovići pa time i Muzeja je Crnogorska seoska blagajna koja je bila osnovnana već 1911. u selu Putniković, čije je prvi upravitelj bio don Ivo Gjuračić. Odmah po osnutku zadruga je postala i članicom Zadružnog saveza Dalmacije.

Nakon kratkog razdoblja prekida rada, poslije Drugog svjetskog rata zadruga je obnovljena pod nazivom Poljoprivredna zadruga Putnikovići, a broj zadrugara porastao je na 175. Zadruga je imala za cilj svojim radom unaprijediti plasman i distribuciju lokalnog vina ali i osnažiti razvoj samoga sela.

Prva ideja o uspostavi Muzeja iznesena je u časopisu Zadrugar, br. 1., 1. srpnja 2005., a široj je javnosti predstavljena 20. listopada 2005. u okivru Međunarodnog susreta vinara i vinogradara – Sabatina u Dubrovniku kada je u svom izlaganju vinarski stručnjak Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije iznio ideju o osnivanju Prvog hrvatskog vinskog muzeja sa sjedištem na Pelješcu. Njegova ideja naišla je na  potporu šire zajednice i uprave, te je realiziran prvi ugovor o darovanja građe za budući Muzej od strane Želimira Bašića, dok  je u svibnju 2017. otvoren novouređeni Dom vinarske tradicije s privremenim postavom predmeta iz Etnografsko-vinogradarsko-vinarske zbirke u prizemlju. Dvije godine iza, 2019. za javnost je otvoren i postav drugog kata s predmetima iz Zbirke povijesnog razvoja vinove loze kojom se predstavlja povijesni razvoj vinogradarstva i vinarstva Hrvatske i Dalmacije od antike do suvremenosti. Tada je potpisan još jedan ugovor o ustupanju građe od strane Želimira Bašića.

Nakon uređenja prizemlja i prvog kata, prostor potkrovlja, koji prvotno nije bio promišljan kao izložbeni prostor, pokazao se pogodnim za predstavljanje građe iz fundusa Zbirke tradcijskog gospodarstva i Zbirke vino u tradiciji življenja, te je time tematski zaokružena priča o povijesnoj, društvenoj i kulturnoj ulozi vinogradarstva u životu zajednice.

11. srpnja 2023. Ministarstvo kulture i medija izdalo je Rješenje o postojanju svih zakonskih uvjeta za osnivanje Muzeja vinogradarstva i vinarstva – Putniković kao ustrojbene jedinice Poljoprivredne zadruge Putniković. Prikupljena građa prethodno je inventirana u nekoliko zbirki a to su: Etnografsko-vinogradarsko-vinarska zbirka (237 predmeta), Zbirka povijesnog razvoja  vinove loze (155 predmeta), Zbirka vino u tradiciji življenja (411 predmeta), Zbirka tradicijskog gospodarstva (381 predmet), Zbirka slika (22 predmeta), Zbirka numizmatike (461 predmet), Zbirka etiketa (169 predmeta).

Postav muzeja predstavljen je kroz tri tematske cjeline u prizemlju, prvom katu i potkrovlju. U prizemnom dijelu predstavlja se predmetna građa kojom su obuhvaćeni poslovi od pripreme zemljišta, obrade kamena i izrade međa i podzida, sađenja i obrezivanja vinove loze, jematve i obrade grožđa, proizvodnje vina i drugih alkoholnih pića od grožđa, bačvarstvo, transporta i prodaje vina. Osim materijalne građe u prizemlju se predstavlja i nematerijalna kulturna baština kroz zasebene teme.

Na prvom katu predstavljena je povijest vinove loze odn. vinogradarstva od 12 miljuna godina pr. Kr. s replikom okamine vinove loze iz Radboe, preko brončanog doba i Iliria, grčkih naseobina, Rimljana, dolaska Slavena i Hrvata, preko mletačkih, francuskih i drugih utjecaja te dokumentacijska i knjižna građa.

U potkrovlju je predstavljena inscenacija ognjišta tzv. zognja ili komina s popretom. U zasebnim odjeljcima prikazani su predmeti iz sfere tradicijskih zanata, obrta, rukotvorina i gospodarstva. Slijedom navedenog može se vidjeti izrada reča za mlin za masline, predmeti uz žetvu i mljevenje žita žrvnjem, sprave za školjkarstvo i ribarstvo, sprave za ovčarsto i produkciju tekstila, mjerne sprave – vage i mjerice, alati postolarskog obrta, košaraštvo, praćka i gvožđa za lov, maškuli i dr.