Zbirke
Fundus Atelijera Meštrović
Vrsta zbirke umjetnička
Voditelj dr. sc. Barbara Vujanović
Broj predmeta 384
Vrsta građe umjetnička djela Ivana Meštrovića i drugih autora; vezano za Ivana Meštrovića; skulpture; reljefi; crteži; litografije
Teritorij Hrvatska
Vremensko razdoblje 1902. - 1942.
Materijal gips; bronca; kamen; mramor; drvo; papir
Atelijer Meštrović u Zagrebu dio je Muzeja Ivana Meštrovića zajedno sa Galerijom Meštrović Kašteletom-Crikvine u Splitu te Crkvom Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Fundus Atelijera Meštrović dio je ostavštine najvećeg hrvatskog kipara svjetske reputacije, Ivana Meštrovića. Zbirka je smještena u obiteljskoj kući u Zagrebu, Mletačka 8, u kojoj je Meštrović živio od 1922. do 1942. godine.
Fundus Atelijera Meštrović sadrži umjetničke predmete – skulpture pune plastike i reljefe izrađene u različitim materijalima te crteže i grafike. Početni fundus Atelijera Meštrović od 147 umjetnina koje je Ivan Meštrović darovnim ugovorom iz 1952. godine i dodatkom darovnici iz 1959. godine (pri posjetu Hrvatskoj) namijenio izlaganju u prostoru u Mletačkoj 8 sustavno se dopunjavao i danas broji 373 inventirane umjetnine.
Zbirka pokriva raspon Meštrovićeva djelovanja od 1900. do 1942. godine, to jest od najranije, studentske faze u Beču, do kraja njegova života i rada u Zagrebu. Zastupljeni su svi kiparski materijali u kojima se izražavao (sadra, razne vrste kamena, metala i drva) kao i dominantne teme njegova opusa (sakralna umjetnost, portreti, studije za spomenike, ženski akt i dr.).
Umjetnine iz Zbirke izložene u autentičnom ambijentu nekadašnjeg umjetnikova doma i atelijera u Zagrebu, prezentiraju Meštrovićev umjetnički opus nastao tijekom prvih četiriju desetljeća njegova stvaralačkog rada. Stilske osobitosti pojedinih izložaka upućuju na određena razdoblja u stvaralaštvu Ivana Meštrovića, od impresionističko-simbolističkih ranih radova te secesijski stiliziranih radova prvog desetljeća preko ekspresionističko-mističkih prikaza religijskih tema te rafiniranih i idealiziranih ženskih portreta iz vremena
Prvoga svjetskog rata do povratka klasičnim vrednotama trećega i četvrtog desetljeća umjetnikova stvaralaštva.
Među izlošcima se ističu: Žena u grču (1928.), skulptura u bronci, Majka u razmišljanju (1939.?), skulptura od mramora, reljef Amor i Psiha (1918.) nastao u Parizu, monumentalne skulpture Majka i dijete (1942.) od orahova drva, Žena kraj mora (1926.), mramor, manje plastike Mojsije, Djevojka s lutnjom, nastala u Rimu 1918., Gospa s djetetom (Cannes, 1917.), Čovjek koji piše (autoportret) iz 1925., skulpture u bronci Miloš Obilić (1908.), Umjetnik pri radu – Auguste Rodin (1914., Rim), Marija Banac, Vestalka (1915. London) te studije, kao primjerice Studija za Jobova sina (1935.?) i Studija za spomenik Grguru Ninskom (1927.) te brojna druga djela.
Osim Ivana Meštrovića u Zbirci su okupljena i djela drugih autora (Ruže Meštrović, Fedora Vaića, Ive Režeka, Marijana Trepše, Anke Krizmanić, Joze Kljakovića, Marijana Šimunovića, Stipe Sikirice, Vanje Radauša, Biance Haglich).
U katalogu muzejskih predmeta