Zbirke
Zbirka suvremene umjetnosti
Vrsta zbirke umjetnička, grafika, medijska umjetnost, skulptura, slikarstvo
Voditelj Koraljka Alavanja
Broj predmeta 793
Vrsta građe grafika; grafička mapa; crtež; slika; ulje na platnu; fotografija; skulptura
Teritorij Hrvatska; Makedonija; Srbija; Bosna i Hercegovina; Slovenija
Vremensko razdoblje druga polovica 20. st.; 21. st.
Materijal drvo; metal; platno; papir; fotografija; bronca; kamen; šperploča; staklo; film; karton; poliester; pečena glina; glazirana keramika; glazirani šmot; mramor; gips
Url https://nmz.hr/hr/zbirke/zbirka-suvremene-umjetnosti,4.html
Najbrojnija je zbirka suvremene umjetnosti koja u razdiobi povijesti umjetnosti obuhvaća vrijeme nakon završetka Drugoga svjetskog rata, što korespondira s osnivanjem Galerije umjetnina (1948.). Najvećim se dijelom radi o djelima hrvatske umjetnosti od kojih su neka antologijskog značenja. Galerija također posjeduje i umjetnine slovenske, srpske, bosanskohercegovačke i makedonske umjetnosti. Početni je fond stvoren poklonima Savjeta za nauku i kulturu NR Hrvatske, Oblasnog NO za Dalmaciju, otkupima radova sa samostalnih izložbi te poklonima autora. Posljednja donacija od 27 djela Croatia osiguranja iz Kolekcije Sudac ostvarena je 2008.
Različite stilske i oblikovne tendencije na hrvatskoj likovnoj sceni druge polovice 20. st. odražavaju se u većoj ili manjoj mjeri i u ovoj zbirci.
Ta zbirka pokazuje supostojanje figuracije i apstrakcije u drugoj polovici 20. st., osobito su zanimljivi radovi umjetnika koji problematiziraju figuraciju i mijenjaju svoj likovni govor: tu su slike Otona Glihe, od skoro realističkih do apstraktnih antologijskih Gromača, pejzažni strukturalizam Frana Šimunovića i Otona Postružnika, radovi Ante Kaštelančića od 40-ih do apstrakcija 70-ih godina, Zlatka Price od kasnih 40-ih do 70-ih godina, Ede Murtića od izvanrednog ratnog ciklusa crteža do radova apstraktnog ekspresionizma, Šime Perića, Ljube Ivančića (od 1954. do 1971.), Nikole Reisera, Ferdinanda Kulmera i drugih.
Ivo Dulčić predstavljen je dvjema antologijskim slikama: Djevojka u interijeru i Pijani stolovi, Marino Tartaglia crtežom i slikom Cvijeće, oglednim primjerom njegova analitičkog odnosa prema motivu, tendencije nadrealizmu i novim oblicima figuracije zastupljene su radovima Miljenka Stančića, Nives Kavurić Kurtović, Željka Hegedušića, Vasilija Jordana, Hrvoja Šercara, morfologija enformela (u čistom obliku ili u radovima Ive Gattina, Hajrudina Kujundžića, Borisa Dogana, Ljube Ivančića, Rudolfa Sablića, Maksima Krstulovića.
Konstruktivističke i geometrijske tendencije koje je promovirala grupa Exat, a značile su raskid sa soc-realizmom pedesetih godina, nedostaju u galerijskom fondu, odnosno tek su u naznakama. Tu je grafička mapa Ivana Picelja iz 1957. g. Na tragu poetike Novih tendencija (zastupljene mobilnom skulpturom Aleksandra Srneca) i op-arta u zbirci su grafike Đure Sedera, Ante Kuduza i Miroslava Šuteja iz 70-ih i 80-ih godina.
Hiperealistička poetika predstavljena je radovima Marijane Muljević, Jadranke Fatur, Vlade Jakelića, Ive Friščića, socijalno angažirana bijafranska poetika radovima Mira Vuce, Ratka Petrića, Stjepana Gračana, Rudolfa Labaša.
Nova umjetnička praksa 70-ih nedovoljno je zastupljena u fundusu (Dubravko Budić, Danilo Dučak); odjeci te prakse prisutni su u radovima Vlade Marteka iz 90-ih, slici Marijana Molnara (2003. g.), fotodokumentaciji performancea Smetlari Vlade Gotovca.
Postmoderna - odnosno pojava Nove slike 80-ih kod hrvatskih umjetnika - odražena je u radovima Igora Rončevića, Marine Ercegović, Antuna Borisa Švaljeka, Ivana Zelića, Đure Sedera, Borisa Bućana, slovenskog umjetnika Klavdija Tutte …
Skulptura je zastupljena u manjoj mjeri radovima u rasponu od Vjekoslava Rukljaća, Andrije Krstulovića, Antuna Augustinčića, Stipe Sikirice, Koste Angeli Radovanija, Ante Orlića, Ivana Kožarića, Aleksandra Srneca, Kuzme Kovačića, Alda Krizmana, predstavnika grupe Bijafra i drugih.
Posebna je cjelina poklon Ivana Palčića koji sadrži oko 200 crteža najvećim dijelom flomasterom s početka 60-ih godina, te ugljenom i tušem, kao i korespondenciju, fotografije, bilježnice s pjesmama.
U zbirci su zastupljeni radovi splitskog likovnog kruga starije i srednje generacije (osim spomenutih tu su Josip Botteri Dini, Jakov Budeša, Petar Jakelić, Vlado Jakelić, Vako Lipovac, Mile Skračić… Nikša Čvorović, Mateo Perasović …), dubrovačkog (osim Iva Dulčića tu su zastupljeni Đuro Pulitika, Antun Masle, Lukša Peko …), riječkog (Vladimir Udatny, Jakov Smokvina, Ivo Kalina …) te zadarski slikari starije i srednje generacije: Zdenko Venturini, Mario Kotlar, Alfred Petričić, Ivo Tomljanović, Izak Morović, Božidar Đurić, Ivan Zelić, Ante Kazija, Nilo Karuc, Igor Gluić, Mojmir Mihatov, Tomislav Čerina, Igor Rončević, Antun Boris Švaljek, Gojislav Kalapać, Dubravka Vidović …
Izostale su akvizicije recentne produkcije hrvatske likovne scene 90-ih (instalacije, video, multimedijski radovi) i prijeloma stoljeća (osim dva crteža Tomislava Čeranića i rada slovenske grupe IRWIN, fotografija akcije Garda Prague), što je praznina koju će trebati popuniti da bi se dobio uvid u kretanja na hrvatskoj likovnoj sceni na što je Galerija koncepcijski orijentirana, naravno vodeći računa i o širem kontekstu.