Zbirke
Zbirka fotografija
Vrsta zbirke dokumentarna, fotografska, kulturno-povijesna, umjetnička
Voditelj Margita Cvijetinović
Broj predmeta 6107
Vrsta građe fotografije; fotoalbumi; negativi
Teritorij lokalno; Hrvatska; Italija; Europa
Vremensko razdoblje sredina 19. st. do kraja 20. st.
Materijal papir; karton
Url https://digitalni.ppmhp.hr/?pc=i&id=52536
Fotografija, jedno od najsenzacionalnijih otkrića 19. stoljeća, kao muzejski je predmet dugi niz godina neopravdano bila zapostavljena. U Odjelu sustavnija obrada te građe započinje u tijeku priprema izložbe Fotografija u Rijeci održane 1990. povodom 150. obljetnice Daguerreova otkrića. Međutim tek u zadnje vrijeme nabavom opreme (metalni ormari, beskiselinske kutije i omoti) dolazi do njezina fizičkog objedinjavanja, primjerene zaštite i pohrane. U fundusu se nalaze fotografije Musea Civica, Gradskog muzeja Sušak te one pribavljene nakon njihova ujedinjenja. Način pribave je uobičajen – otkup (Reš, Crnčić, Pobor, Contus…), darovi (Szabo, Vitasek, Medanić, Štrcalj(j), GNO Rijeka, Glažar, Zmajić, Arsen i Vinko Smokvina, Rossi, Tomeé, Jatka, Mađarević, …) i manje zaostavštine (Smerdel, Braović).
Zbirku čine četiri cjeline: fotografije, stakleni negativi, fotoalbumi i fotoaparati. Najveću skupinu čine fotografije razvrstane po formatu s posebno ustrojenim autorskim/imenskim i tematskim katalogom. Zastupljeni su fotografi iz Beča, Augsburga, Brna, Dresdena, Graza, Pešte, Trsta, Gorice i Venecije, Constantinopola, Liverpoola i Marseillea. Zapaženo mjesto zauzimaju fotografi iz Zagreba (Herman Fickert, Julius Hühn, Ferdo Kelemen, Franjo D. Pommer, R. Mosinger i dr.), Karlovca (Franz Braun, Hinko Krapek, Anton Suppan), Pule (Giov. Bonivento, A. Circovich, C. Gallinaro, L. Mioni, E. Zamboni). Tu su još Franjo Šnidarić iz Otočca i Enrik Weiser iz Splita koji djeluje i u Trstu.
Pri obradi građe posebna je pozornost dana najbrojnijim, riječkim fotografima. Od Salamona Heringa koji je, vjerojatno oko 1858. godine, prvi u Rijeci prokrčio put u nepoznati svijet fotografije do Fantinija, Petricicha ili Marchinija koji djeluju četrdesetih godina 20. stoljeća.
Od ranih riječkih fotografa u Zbirci je, dvjema stereoskopskim fotografijama (Pogled s Kalvarije na Sušak i Deltu i Komunalna kasarna), predstavljen Friedrich Gsund koji 25. svibnja 1862. na Grobničkom polju snima svečanost posvećenja zastave Riječke županije. U Zbirci se nalaze i po sadašnjim spoznajama najstarije riječke vedute koje 1865. godine snima fotograf Ignazio Pollak. Svojim su portretima prisutni Wilhelm (Giuglielmo) Vessel, Giacomo Luzzatto i Heinrich (Enrico) Garimberti koji 1869. bilježi dolazak cara Franje Josipa u Rijeku.
Predstavnici su fotografije sedamdesetih godina 19. stoljeća Francesco B. Giurandich, bečki fotograf Josef Löwy, snimatelj izgradnje željezničke pruge Karlovac–Rijeka, slikar i fotograf Carlo Zamboni, Ferdinando Ramann i Ilario Carposio. Po broju sačuvanih fotografija u fundusu je najprisutniji Ilario Carposio, najugledniji i najpopularniji riječki fotograf koji 1878. otkupljuje studio Giuseppea Luzzatta na Dolcu i u njemu djeluje preko četrdeset godina. Na njegovim atelijerskim fotografijama, uglavnom formata posjetnice ili kabinet formata, nalazimo portrete poznatih Riječana – Ciotte, Vernede, Barčića, Branchette… Svojom kamerom Carposio ispisuje kroniku Grada stvarajući zapise prvorazredne kulturno-dokumentarne vrijednosti. Između ostalog snima Korzo, obnovu Gradskog tornja, Teatro Fenice, Teatro comunale, Adamićevo kazalište, Palazzo Modello, Filodramaticu, Hotel Kontinental, Mrtvi kanal, škole na Dolcu. Bilježi događanja poput dočeka Franje Josipa I. 1869., Carev posjet Rafineriji 1891., održavanje industrijske izložbe. S Carlom Zambonijem 1885. priprema reprezentativni album za prinčevski par nadvojvodu Rudolfa i Stefaniju. Izlaže na izložbama u većim europskim gradovima, a nagrađivan je u Trstu 1882., Budimpešti 1885., u Napulju 1886. i 1887., u Firenzi 1887. i Nici 1887. godine.
Od fotografa su osmog desetljeća 19. stoljeća u Zbirci zastupljeni Antal Funk, akademski slikar i fotograf, Edmondo Jelusich, Giuseppe Segnian i Giulio Udvardÿ.
Devedesetih godina 19. stoljeća djeluju Leopoldo Marunich i Antonio D’ Ancona.
Početkom 20. stoljeća ističemo fotografsku djelatnost slikara Marca Antoninija, Rudolfa Verderbera, R. Eggenhofnera, Tomislava Muhvića, Enrica Andrionija, D. M. Gürtlera, Bogumila Zoubeka, Antonija Kovačića, Leopolda Marunicha, Simeona Milkovića i Marijana Seksića.
Posebno su vrijedne nesignirana dagerotipija s prikazom Francisca de Paula G. Vigila, vjerojatno snimana u Americi sredinom 1840., kalotipija Grupni portret mađarskog fotografa Jos. Skopalla iz 1852., ambrotipija Portret nepoznate žene nepoznata fotografa iz 1850., kalotipija Gospođa Jelinek karlovačkog fotografa Antona Suppana iz 1856. i nesignirana ferotipija Grupni portret iz 1890. godine.
U Zbirci se fotografija Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja čuvaju fotografije nastale u vremenskom rasponu od jednog stoljeća. Fotografije potpisuju razni autori – njih stotinu četrdeset i sedam – profesionalci i amateri, različitih su sadržaja (portreti, vedute, palače, ulične scene, manifestacije, izgradnja luke, društva …) i različitih dimenzija, od carte de visite formata 6 x 9 cm, preko kabinet formata do velikih albumskih formata.
Sačuvane fotografije dokument su vremena i djelić kontinuirana procesa razvoja znanosti i kulture, vrijedan slikovni izvor za proučavanje kulture življenja, nestalih vizura grada i ambijentalnih sredina. Djela su to autora bez kojih je nemoguće iščitavanje povijesti riječke fotografije.