O zbirci
Izložba obuhvaća sakralne umjetnine i predmete umjetničkog obrta iz crkve i samostana benediktinki, riznice zadarske Katedrale, crkve sv. Šimuna, župnih crkava na području Zadarske nadbiskupije, te nekoliko kipova i slika u vlasništvu Narodnog muzeja u Zadru. Na prvom su katu slike, kipovi, drvorezbarstvo, zlatarski radovi i tekstil iz razdoblja romanike i gotike. Najstariji su predmeti križić – pektoral vjerojatno iz 8. stoljeća i dva relikvijara – sv. Jakova i sv. Aroncija – s imenima darovatelja, djela zadarskog zlatarstva iz 11. stoljeća. Brojni ophodni križevi, ciboriji i kaleži karakterističnog gotičkog ukrasa većinom su iz župnih crkava zadarske nadbiskupije i dobrim su dijelom djela su domaćih zlatara. Vrijedni su radovi zadarskih zlatara i brojni gotički relikvijari u obliku škrinjica, relikvijari u obliku ruku i relikvijari – biste raznih svetaca iz vremena 14. i 15. stoljeća. Posebnu grupu predmeta čine darovi kraljice Elizabete Kotromanić: kalež s anžuvinskim grbovima, kruna i dio vezenog vela iz druge polovine 14. stoljeća. Ikona ''Gospe benediktinki'' i sv. Petra i Ugljanski triptih, djela su nepoznatog vjerojatno zadarskog slikara s početka 14. stoljeća. Od slika iz razdoblja gotike izložena su djela Paola Veneziana, Menegela Ivanova de Canali, Blaža Jurjeva, Ivana Petrova iz Milana i Dujma Vučkovića. Na drugom su katu smješteni zlatarski radovi, slike, kipovi, drvorezbarstvo, tekstil i čipka, od kasne gotike do baroka. Deset kipova apostola i raspetog Krista izradio je za zadarsku Katedralu prema ugovoru iz 1426. god. mletački drvorezbar M. Moronzon. Autori nekih od izloženih slika od kraja 15. do 18. stoljeća mletački su slikari V. Carpaccio, L. Luzzo, P. Mera, B. Ricciardi, M. Ingoli, C. Loth, P. Pagani, P. Damini, G. B. A. Pitteri, F. Migliori. Mramorni kipovi sv. Stošije i sv. Krševana potpisani su radovi mletačkih kipara G. Gropellija i A. Corradinija, a kip sv. Ante Padovanskog pripisan je A. Tagliapietri. Drveni kipovi Sv. Petra i sv. Pavla pripisani su G. Marchioriju (1696-1778).. Zlatarski radovi iz razdoblja od 16. do kraja 18. st. (srebrni okovi za ikone, okovi korica knjiga, liturgijsko posuđe, razni relikvijari) potječu iz zadarskih i seoskih crkava, a većinom su djela zadarskih zlatara. Dvije srebrne biste relikvijari sv. Siksta iz 1596. godine i sv. Stošije iz 1622. godine vrsna su djela mletačkog zlatarstva.
Značajno je da su brojna izložena djela nastala prema narudžbi crkvenih dostojanstvenika, pripadnika zadarskog plemstva i građanstva, te gradskih i seoskih bratovština, upoznatih sa suvremenim umjetničkim strujanjima i predanih u opremanju sakralnih prostora vrijednim umjetninama. Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) dragocjeni je simbol zadarske kulturne baštine i svjedočanstvo bogatog umjetničkog nasljeđa grada Zadra i Zadarske nadbiskupije od srednjega vijeka do kraja 18. st.
Po brojnosti i umjetničkoj vrijednosti izložaka, osobito djela zadarskih zlatara, Stalna izložba crkvene umjetnosti najznačajniji je inventar sakralnih umjetnina i predmeta umjetničkog obrta, ne samo na zadarskom području.