HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
Arheološki muzej u Zagrebu jedan je od izravnih sljednika nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove u hrvatskom glavnom gradu
ADRESA
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, 10000 Zagreb
Grad Zagreb
ADRESA
- Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, 10000 Zagreb
- Arheološki park Andautonija, Šćitarjevo, 10410 Velika Gorica
RADNO VRIJEME
> Muzej
Arheološki muzej u Zagrebu i suvenirnica zatvoreni su za posjetitelje zbog oštećenja nastalih tijekom potresa 22. ožujka 2020. i tekućih radova na sanaciji šteta.

> Arheološki park Andautonija
- 1. svibnja - 31. listopada: subotom i nedjeljom 12 - 18 h
- od ponedjeljka do petka za najavljene grupe prema dogovoru
- zatvoren u dane blagdana

> Galerija AMZ, ulica Pavla Hatza 6
Radno vrijeme Galerije za posjetitelje u razdoblju od 1. 12. 2020. do 1. 2. 2021.
utorak 12-16 sati
četvrtak 14-18 sati
petak 12-16 sati
Izvan navedenih termina posjet izložbi „Prapovijest u rukama“ u Galeriji AMZ moguć je uz najavu te u dogovoru putem e-maila: galerija@amz.hr.
T 01/4873-000
F 01/4873-102
E amz@amz.hr
W http://www.amz.hr
http://www.andautonia.com/
Kako doći do muzeja
> Muzej
- do Trga bana J. Jelačića tramvajima br. 1, 6, 11, 12, 13, 14 i 17 te Praškom ulicom prema Zrinjevcu
- do Glavnog kolodvora tramvajima br. 2, 4 i 9 te pješice uz Tomislavov i Strossmayerov trg
- do Trga Nikole Šubića Zrinskog tramvajima br. 6 i 13

> Arheološki park Andautonija
autobusom br. 308 iz Zagreba (Zapruđe) ili 309 iz Velike Gorice
Parkiralište
> Muzej
garaže u Importanne centru na Glavnom kolodvoru, garaža u Centar Cvjetni ulaz Gundulićeva ulica, garaža Langov trg, garaža u Petrinjskoj ulici, garaža Tuškanac te javna parkirališta

> Arheološki park Andautonija
da
Stručna vodstva
> Muzej
uz najavu na tel. 01- 4800-003 ili 098-9813-108, ili putem e-maila: abertol@amz.hr
cijena: 75 kn (hrvatski jezik), 150 kn (strani jezik)
Svake subote u 15 h besplatno vodstvo po muzejskom stalnom postavu.

> Arheološki park Andautonija
cijena: 50 kn
Grupni posjeti
grupu čini min. 5, a maks. 25 osoba
najava grupnih posjeta Muzeju (7 -10 dana ranije) tel: 01-4800-003 ili 098-9813-108, ili putem e-maila: abertol@amz.hr

Fotografiranje
da, uz dopuštenje te bez upotrebe stativa i fiksne rasvjete; cijena prema cjeniku AMZ-a
Cijena ulaznice
> Muzej: privremeno zatvoren

> Arheološki park Andautonija:
- odrasli: 20 kn
- djeca, studenti i umirovljenici: 15 kn
- obiteljska ulaznica: 30 kn
- radionice: 15 kn po osobi (15-25 osoba, uz pprethodnu najavu)

Muzejska trgovina
Arheološki muzej u Zagrebu i suvenirnica zatvoreni su za posjetitelje zbog oštećenja nastalih tijekom potresa 22. ožujka 2020. i tekućih radova na sanaciji šteta.
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - arheološki
Djelokrug državni
Osnivač grad
Godina osnutka1846.
Ravnatelj Sanjin Mihelić
Voditelj
Muzej ima:
- stalni postav
- povremene izložbe
- knjižnicu (dostupna javnosti; voditelj: Roland Heide)
- Arhiv Arheološkog muzeja u Zagrebu (voditelj: Ana Solter, dostupno stručnjacima)

Zbirke

Japodska zbirka

Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Ana Đukić
Broj predmeta 21776
Vrsta građe keramičke posude, kamene, koštane, metalne alatke, grobni prilozi, nakit
Teritorij Gorska Hrvatska
Vremensko razdoblje kasno brončano i željezno doba
Materijal keramika, kamen, kost, bakar, bronca, željezo, jantar, staklena pasta

Japodska zbirka zasebna je cjelina unutar Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, a sadrži kasnobrončanodobne i željeznodobne predmete s
prostora Gorske Hrvatske koju je u tim razdobljima pretpovijesti nastanjivala zajednica koju Rimljani kasnije nazivaju Japodima. Radi se o skupu srodnih
zajednica čija je bogata materijalna kultura nastala iz zajednice plemena s gotovo tisućljetnim razvojem, od srednjeg (od otprilike 1600. god. pr. Kr.) i kasnog
brončanog doba (od 1300. do 800. god. pr. Kr.), preko starijeg i mlađeg željeznog doba sve do rimskog osvajanja japodskog uporišta - grada Metula - 35.
godine prije Krista. Matično područje Japoda obuhvaća Liku i Ogulinsko-plaščansku udolinu s dijelom Gorskog kotara i Korduna, sjeverozapadnu Bosnu i srednji
dio toka rijeke Une, a radi se o području sastavljenom od više kraških polja koja su međusobno odvojena humovima (Gacko, Ličko, Krbavsko, Koreničko i
druga). Prvi spomen japodskog imena donosi Hekatej iz Mileta u 6. st. pr. Kr., što potvrđuje da je japodsko ime, autohtono ili nametnuto, određeno već tijekom
starijeg željeznog doba.
O razdobljima ranog i srednjeg brončanog doba sa spomenutog područja postoji malo podataka koji sugeriraju da su ondje boravile nomadske stočarske
populacije koje su zaklon tražile uglavnom u špiljama, što je djelomično nastavljeno i u kasnom brončanom dobu. Ipak, kao što je posvjedočeno nalazima
dragocjenih predmeta, već je u tom razdoblju postojala razvijena mreža trgovine s udaljenim krajevima, primjerice jantarnim zrnima Tiryns i Allumiere tipova
kakva su pronađena u pećini Golubinjači te u nekropoli kod Kompolja, a koje se datira u vrijeme oko 1200. godine prije Krista. Krajem kasnog brončanog doba
na japodskom se području počinju pojavljivati naselja gradinskog tipa (primjerice Veliki Vital kod Prozora i Crkvina kod Kompolja) koje sugeriraju prelazak na
sjedilački način života. Na svim je lokalitetima uočeno nasljeđivanje materijalne kulture sjeverozapadno balkanskog prostora, s novim utjecajima iz Panonije,
odnosno s prostora kulture polja sa žarama. Japodi naselja obično podižu na prirodnim brežuljcima uz rubove kraških polja, iako je tip naselja uvjetovan
geomorfološkim, klimatskim i hidrografskim karakteristikama pojedine mikroregije.
Japodske se nekropole, pak, nalaze u blizini naselja, te ocrtavaju lokalnu tradiciju (pokapanje pod tumulima), ali i nove utjecaje (spaljivanje pokojnika i
sahranjivanje u "ravnim" nekropolama). Istraživanjima iz kojih potječe većina predmeta iz japodske zbirke, primjerice onima ravnih nekropola u Kompolju,
Prozoru, Smiljanu i Kosinju, nije ustanovljeno da su nekropole bile omeđene zidom ili sličnim konstrukcijama. Ustanovljeni su skeletni i paljevinski ukopi, a ono što
im je zajedničko upućuje na činjenicu da su pokojnici bili obučeni u svečanu odjeću s mnogobrojnim dodacima (narukvicama, narukvicama, ogrlicama od staklenih
i jantarnih zrna, ukrasima za kosu, fibulama, pojasevima i drugim elementima nošnje). Zanimljivost u vrsti grobnih priloga u japodskim grobovima leži u činjenici
da se ni po čemu ne ističe način života pojedinca ili ono čime se za života bavio (izostaju alati, oruđa i oružja). Jedina izražena razlika među pokojnicima je
bogatstvo. Unatoč jačanju utjecaja latenske kulture od sredine 3. st. pr. Kr., Japodi su zadržali autohtone prepoznatljive elemente nošnje, materijalne kulture,
načina gradnje, pogrebnih običaja, a, izgledno, i vjerovanja.
Prema nalazima iz grobova, moguće je djelomično rekonstruirati nošnju. Žene su se odijevale jednostavno, vjerojatno u zvonolike haljine. Na glavama su nosile
kape i oglavlja. Kape su bile kalotastog oblika, vjerojatno od kože ili tekstila, a na tu su osnovu našivana mnogobrojna brončana puceta. Oglavlja su izrađivana
od brončanog lima koji je pratio oblik glave. Obje vrste pokrivala za glavu ponekad su dodatno ukrašavana brončanim privjescima. U grobu iz Kosinja,
datiranom u 8. st. pr. Kr., pronađeni su ostaci pokojnice koja je na glavi imala kalotastu kapu, veliku dvodijelnu lučnu iglu i torkves, zatim sljepoočničarke, veća
spiralnonaočalasta fibula s osmicom u sredini, mnoštvo sitnih jantarnih zrna od jedne ili više ogrlica, brončani lančić sastavljen od sitnih kolutića i dva privjeska u
obliku igle te probušeni goveđi zub, pojasna kopča te nanogvice od brončanih kolutova.
Osim od bronce, Japodi su nakit izrađivali i u kombinaciji s drugim materijalima poput staklene paste, stakla i jantara. Posebno valja istaknuti staklene perle s
prikazima triju ljudskih lica iz Prozora i Kompolja te cijeli niz perli od stakla i staklene paste koje su spajane u ogrlice i narukvice, ali i stavljane na ukrasne kopče i
privjeske. Jantar u japodskoj kulturi zauzima posebno mjesto, a u grobovima je dokumentiran u rasponu od sitnih zrna do onih krupnih, pojedinačnih ili pak
sastavljenih u ogrlicu ili pektoralne ukrase. Posebno se ističu zrna jantara u obliku glava žena, pronađena u Kompolju.