Zbirke
Zbirka rimskih gema
Vrsta zbirke arheološka
Voditelj Nikoleta Perok
Broj predmeta 530
Vrsta građe geme-intaglio, kameje, željezno i brončano prstenje s gemom, privjesci s gemama i perle
Teritorij Gornja i Donja Panonija, Dalmacija, Gornja Mezija, Italija, Makedonija, Mala Azija i nepoznato nalazište
Vremensko razdoblje rimsko razdoblje
Materijal drago kamenje (karneol, kalcedon, nikolit, jaspis, prazem, ahat, ametist, sard, oniks, heliotrop), staklo, željezo, bronca
Zbirka rimskih gema većinom obuhvaća predmete koji pripadaju antičkom razdoblju, dok je manji broj (22) dvojbene datacije jer se ne može sa sigurnošću utvrditi da ne pripadaju kasnijim razdobljima (18. i 19. stoljeću ili modernom dobu). U Zbirku je uvršten i jedan rimskodobni žeton, naknadno urezan kao intaglio kao i četiri perle od stakla izrađene kao kameje.
Kronološki najveći broj gema pripada carskom razdoblju od 1.-3. st, dok se manji dio datira u republikansko razdoblje. Najstariji intaglio u zbirci datiran je u 4.-3. st. pr. Kr., a tri kameje datiraju se u kasnoantičko razdoblje.
Najveći broj gema potječe sa raznih lokaliteta koji su bili u sastavu nekadašnjih rimskih provincija Gornje Panonije i Donje Panonije, Dalmacije i Gornje Mezije. Manji broj gema potječe s područja Makedonije, Italije i Male Azije. Za 75 gema nedostaje podatak o mjestu nalaza.
Analiza materijala pokazala je da je najveći dio gema izrađen od dragog kamenja (više od polovice izrađeno je od karneola, zatim slijede kalcedon, nikolit, jaspis, ahat, ametist, sard, oniks), a manji dio je izrađen od stakla. Znatan dio gema ostao je sačuvan u svojim originalnim ležištima odnosno prstenju izrađenom od željeza (94) i bronce (5). Nekoliko gema sačuvano je umetnuto u novijem srebrnom prstenju ili privjescima.
Ikonografski najviše su zastupljeni figuralni motivi i to većinom prikazi božanstva, zatim prikazi domaćih i divljih životinja, mitoloških scena, simbola, natpisa, portreta, te maske i grylloi.