Zbirke
Zbirka rimskih robnih markica
Vrsta zbirke arheološka
Voditelj dr. sc. Ivan Radman-Livaja
Broj predmeta 1201
Vrsta građe robne markice
Teritorij Republika Hrvatska
Vremensko razdoblje rimsko razdoblje
Materijal metal
U fundusu Antičkoga odjela Arheološkoga muzeja u Zagrebu čuva se nesumnjivo najveća svjetska zbirka rimskih olovnih tesera, odnosno robnih markica. Riječ je o zbirci koja broji preko 1200 primjeraka olovnih tesera s urezanim natpisima pronađenih u Sisku, uglavnom tijekom jaružanja rijeke Kupe prije 1. svjetskog rata. Riječ je o olovnim pločicama, mahom
pravokutnoga, više ili manje pravilnoga oblika, probušenima barem jednom, a katkad i s više rupa, kako bi se pomoću špage ili žice mogle pričvrstiti za robu. Gotovo sve pronađene etikete nose natpis, ponekad samo na jednoj strani, daleko češće na obje strane, uvijek izveden
kapitalom ili starijim rimskim kurzivnim pismom. Većina etiketa je višekratno upotrijebljena pa se stoga često naziru i tragovi starijih natpisa koje je pisar s više ili manje uspjeha pokušavao izbrisati. To nerijetko bitno otežava čitanje, a nije uvijek ni lako razlučiti kojem natpisu pripada pojedina riječ ili slovo. Natpisi uglavnom slijede isti obrazac: na jednoj se strani mogu pročitati osobna imena, duo nomina (daleko rjeđe tria nomina) kao i pojedinačna imena, često popraćena patronimikom. Čini se stoga da se na teserama spominju kako rimski građani tako i peregrini, a moguće katkad i robovi. Na drugoj strani etikete se redovito nalazi natpis u kojem se spominje roba ili pak usluga, uglavnom u kraticama, kao i novčana vrijednost, a vrlo je često navedena i količina i/ili težina. Čitanje osobnih imena na teserama načelno predstavlja daleko manju poteškoću od tumačenja kratica za razne vrste roba ili usluga. Srećom, izrazi koji se pojavljuju na teserama nisu uvijek skraćeni, što olakšava tumačenje brojnih kratica. Iako bi mnoštvo različitih kratica na prvi mah moglo ukazivati na raznorazne trgovačke i proizvodne djelatnosti, po svemu sudeći, velika je većina ovih tesera povezana s tekstilnim obrtom. Riječi kao LANA, PAN(N)UM, TVNICA, SAGVM, P(A)ENVLA, PAL(L)A, PALLIOLUM, LODIX, BANATA i ABOLLA katkad se pojavljuju u neskraćenom obliku, pa stoga tumačenje čestih kratica na etiketama poput L, LA, LAN, PAN, T, SAG, PAENV, PAL, LO, LOD, LODI, BANA i AB ne predstavlja stvaran problem. Ti izrazi, bilo skraćeni ili ne, vrlo se rijetko pojavljuju sami već su uglavnom popraćeni drugim kraticama. Dok prvi niz imenica i kratica vjerojatno označava vunu, sukna i različite vrste odjeće, drugi niz pridjeva i izvedenih kratica se odnosi na boje. Nalazimo tako pridjeve kao što su haematinus, ferrugineus i purpureus, caeruleus, caesius, callainus, candidus, coccineus, galbinus, gilvus, myrteolus, piperinus i pullus. Ujedno se pojavljuju i neki izrazi donekle dvojbenijega značenja, no i oni se mogu interpretirati kao riječi za boje tekstilnih proizvoda: corticeus, pavoninus i pictus. Kad podrobnije sagledamo različite nizove kratica proizlazi da se izrazi za boje pojavljuju na izrazito velikom broju tesera. Redovito spominjanje cijena na teserama je ključan argument u definiranju njihove namjene koja je po svemu
sudeći trebala biti komercijalne prirode. Te cijene, odnosno novčane vrijednosti, zabilježene na barem 81 % tesera, mogu predstavljati vrijednost robe ali i vrijednost određene usluge, poput čišćenja, obrade sukna ili bojanja tekstila. Na sisačkim se teserama, odnosno na onima koje su još čitke, spominje barem 949 pojedinaca. što ih čini iznimnim izvorom za populacijske studije kako Siscije, tako i provincije Panonije. Zbirka je sustavno proučavana i prezentirana, te se redovito spominje u znanstvenim publikacijama koje se bave predmetima tog tipa, ali i problematikom rimskog gospodarstva, posebice tekstilnom industrijom, te poviješću Siscije.