O MUZEJU
Moderna galerija muzej je hrvatske moderne i suvremene likovne umjetnosti.
Već je 1899. g. I. Kršnjavi predložio Društvu umjetnosti u Zagrebu osnivanje Galerije modernih slika koja bi prikupljala djela hrvatskih umjetnika. Godine 1905. galerija je i formalno osnovana, a Hrvatsko društvo umjetnosti usmjerilo je njezino djelovanje na praćenje suvremenog nacionalnog likovnog stvaralaštva.
Od 1934. g. Moderna galerija je smještena u reprezentativnoj palači koju je 1883. g. dao sagraditi Ljudevit pl. Vranyczany, gospodarstvenik, trgovac, političar i mecena, prema projektu bečkog arhitekta Otta Hofera.
Nakon posljednje od niza obnova Galerije i zdanja u kojem je smještena, provedene tijekom 1990-ih godina, na dva je kata palače izložen Novi stalni postav koji svjedoči o kontinuirano visokim dometima hrvatske likovnosti tijekom više od dva stoljeća. Usporedno sa stalnim postavom i unutar dvorana za pojedina razdoblja priređuju se retrospektivne i monografske izložbe ključnih protagonista novije i suvremene nacionalne likovne umjetnosti te problemske i tematske izložbe s područja hrvatske moderne umjetničke baštine.
U približno kronološkom slijedu predstavljeni su bitni fenomeni, pokreti i stilovi u povijesti hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. st.: od slikara i kipara građanskog realizma različitih stilskih predznaka s kraja 19. st. do niza djela i autora koji su artikulirali profil hrvatske umjetnosti u iznimno dinamičnom 20. st. - od figuralnoga i apstraktnog slikarstva i kiparskih kompozicija do konceptualne umjetnosti i videoumjetnosti. Osim cjelovita pregleda, postav također omogućuje uvid u različite faze stvaralaštva i razdoblja istaknutih pojedinaca, kao i mogućnost iščitavanja prirode i vrste pokreta, škola, važnih grupa i manifestacija (Hrvatskog salona 1898., Proljetnog salona, grupe Zemlja, Grupe trojice, Exata 51, Bijafre, Grupe šestorice) te raznolikosti izričaja na prijelazu iz 20. u 21. st.
Fundus Moderne galerije danas broji gotovo 10 000 umjetnina: slika, skulptura, crteža i grafika, plaketa i medalja te fotografija i novomedijskih radova. Od toga je u stalnom postavu izložen reprezentativni izbor od 726 djela hrvatske likovne umjetnosti, nastalih u razdoblju između 1835. i 2010. g. Taj izbor, koji bilježi zbivanja na hrvatskoj umjetničkoj sceni od pojave modernoga građanstva do prvog desetljeća 21. st., živi je organizam, svojevrsni Work in Progress, koji pruža inovativno sagledavanje pojedinih opusa, podsjeća na prijelomne pojave i ukazuje na suvremena dostignuća - elemente "nove umjetničke stvarnosti". Na taj se način postav uvijek iznova vitalizira vrhunskim umjetničkim djelima iz neiscrpnog izvora kojeg čini galerijski fundus, te uvažavajući mnogostruke interese suvremene publike i promjene u percepciji baštinjenoga likovnog stvaralaštva, povremenim izložbama postav nastoji učiniti aktualnom antologijom hrvatske likovne umjetnosti.
Na prvom katu izložena je nacionalna likovna produkcija 19. st. i prvih dvadeset godina 20. st., u kojoj se iščitavaju različiti smjerovi i umjetnička opredjeljenja: od bidermajera, romantizma, realizma, odnosno folklorizma, historijskog slikarstva i akademizma do plenerizma, impresionističkih i simbolističkih tendencija, cezanneizma, ekspresionizma i kubističkih težnji, u koje su utkani brojni osobni izričaji. Riječ je o djelima V. Bukovca, B. Čikoša-Sesije, C. Medovića, F. Jaschkea, I. Zaschea, M. Stroya, V. Karasa, N. Mašića, I. Rendića, F. Quiquereza, R. Frangeša Mihanovića, S. Raškaj, E. Vidovića, I. Meštrovića, J. Račića, M. Kraljevića, V. Becića, M. Uzelca, I. Kerdića, M. Steinera, V. Gecana, Lj. Babića, Z. Šulentića, N. Rojc, M. Tartaglie, I. Režeka, K. Mijića, V. Varlaja, A. Krizmanić ...
Na drugom katu izložena su djela nastala od 1930-ih godina do danas: od moderne do postmoderne, u rasponu od kritičkog realizma i larpurlartizma, kolorizma, intimizma, socrealizma, apstrakcije, tašizma, enformela, naive, "novih tendencija", minimalizma, art bruta, "novih divljih", op-arta i pop-arta, konstruktivizma, postmoderne ... Zastupljeni su autori kao što su L. Junek, K. Hegedušić, M. Detoni, J. Generalić, J. Miše, A. Motika, G. Stupica, S. Kopač, E. Murtić, I. Picelj, V. Bakić, O. Gliha, I. Dulčić, Lj. Ivančić, F. Kulmer, D. Džamonja, I. Šebalj, B. Ružić, Đ. Seder, Z. Prica, M. Ujević, Z. Vrkljan, K. Kovačić, P. Barišić, M. Šutej, Š. Vulas, I. Kožarić, V. Martek, B. Demur, Ž. Jerman, J. Klarica, T. Buntak, D. Stošić, M. Mijić i mnogi drugi.
Važan dio stalnog postava Galerije čini "Taktilna galerija MG", prva multisenzorna galerija namijenjena slijepim i slabovidnim osobama u ovom dijelu Europe. U posebnom odjeljku prvoga kata Galerije, uređenom za razgledavanje "dodirom i zvukom", izmjenjuju se izložbe s kapitalnim djelima hrvatskoga slikarstva i kiparstva 19. i 20. st. Audiovodiči, taktilni dijagrami te legende na Brailleovu pismu izloženi uz originalna djela i objedinjeni u posebnim katalozima, formula su kojom je Moderna galerija hrvatsku likovnu umjetnost novijega doba učinila dostupnom slijepim i slabovidnim osobama. U "Taktilnoj galeriji MG" omogućeno je u sadržajnom i oblikovnom smislu "vidjeti" sliku i "prepoznati" skulpturu - doživjeti umjetničko djelo. U nepune dvije godine od njezina otvaranja, čestim su izmjenama izložaka publici već predočena remek-djela poput slike Autoportret s psom M. Kraljevića te skulptura Pas na tragu B. Deškovića i Ban Josip Jelačić na konju A. D. Fernkorna, slika Majka i dijete J. Račića te skulpture K. Kantoci i M. Ujević, pa slika Crtač L. Juneka, skulptura Sanja D. Džamonje i reljef Proljeće F. Kršinića. U recentnom je postavu (sve do kraja 2011.) slika Golgota Lj. Babića.
U fundusu Galerije nalazi se i zbirka medalja, plaketa, značaka, odlikovanja i numizmatike s građom 19. i 20. st. koja ima povijesnu i umjetničku vrijednost. Umjetnine iz Zbirke akvarela, crteža i grafike 19. i 20. st., zbog svoje osjetljive prirode, izlažu se povremeno.
U sastavu Moderne galerije djeluje i manja galerija - Studio "Josip Račić", namijenjena studijskim i monografskim izložbama svih likovnih izričaja.