O MUZEJU
Zavičajna muzejska zbirka vlasništvo je KUD-a „Koralj“ iz Zlarina. Smještena je u tradicijskoj kamenoj katnici s četvrtastim dvorištem u koje se ulazi direktno s ulice kroz originalna vrata od kovanog željeza.
U prizemlju lijevo je stalni postav s arheološkim ostacima antičkog brodoloma kod Zlarina - ostaci broda, replika antičkog sidra, amfore i posuđe, posuđenim iz Muzeja grada Šibenika.
U istom prostoru izložena je fotografska ostavština, diplome (Prva dalmatinska poljodjelna izložba u Skradinu, 1875.; diploma i srebrna medalja, Pariz 1937.), rukopisni zapisi te originalni alati za vađenje i obradu koralja: stolić i alat za kidanje i brušenje koralja. Zbirka čuva i kopije filmskih zapisa na temu koraljarstva (dokumentarni film Spužvari i koraljari, Jadran film 1947.; igrani film Princeza koralja iz 1937. s Itom Rinom u glavnoj ulozi).
U sljedećoj prostoriji je ambijentalni postav bogate etnografske zbirke s predmetima koji govore o tradicijskom otočkom svakodnevnom životu: namještaj, tekstilni predmeti i nošnja, posuđe, predmeti svakodnevne upotrebe, knjige, mnoštvo fotografija.
U prizemlju desno izložena je Spomen zbirka Vesne Parun, rođene Zlarinjanke. U ulaznom dijelu prostora dominira starinska krušna peć, obnovljena uz pomoć Muzeja grada Šibenika. U prostoru postava je vitrina s predmetima koje je pjesnikinja poklonila KUD-u: kapa, naočale u futroli, nalivpera u futroli, kazetofon (diktafon), knjige, rukopisi. U prostoru je još postavljena izložba portreta Vesne Parun, splitskog slikara, kipara i scenografa Petra Periše (tiskani deplijan), koja je upriličena prigodom proslave pjesnikinjinog rođendana, a tad je prikazan i biografski film o životu Vesne Parun. Autor izložbe darovao je jedan portret Spomen zbirci. U fundusu zbirke Vesne Parun čuva se i još njenih osobnih predmeta (3 – 4 šala i marame, 50 –tak knjiga, nekoliko majca).
Građu kontinuirano prikupljaju i čuvaju članovi KUD-a Koralj i njihov agilni predsjednik Boris Gregov.
Na katu zgrade je suvenirnica te radionica za obradu koralja i izradu nakita majstora Mire Beškera.