O MUZEJU
U Ninu je još 1910. g. u crkvi sv. Križa otvorena "Starinarska zbirka". U sadašnjoj zgradi, ruralno-baroknoj palači veleposjedničke obitelji Medović i prigradnjama, Muzej djeluje od 1960. g. Nakon liburnskog (od 9. st. pr. Krista), potom rimskog (antička Enona od početka 1. st. pr. Krista) razdoblja, doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore početkom 7. st., Nin postaje njihovim političkim, kulturnim i vjerskim središtem.
Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od prijestolnica iz koje upravljaju državom, te važna ratna i trgovačka luka. U 11. st. kralj Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem, a Ludovik I. Anžuvinac 1371. g. održava sabor plemstva i građanstva Hrvatske i Dalmacije i Nin naziva našim glavnim i kraljevskim gradom dalmatinskim.
Nin je bio i sjedište Ninske biskupije od 9. do početka 19. st. U njemu je od 900. do 929. g. stolovao biskup Grgur Ninski, vodeći crkveni velikodostojnik u ondašnjoj hrvatskoj državi, poznat po svojoj borbi za bogoslužje na hrvatskom (slavenskom) jeziku i za uporabu glagoljice kao pisma.
Stalni postav Muzeja, otvoren 1999. g., predstavlja sva bitna povijesna razdoblja Nina. Prapovijesno razdoblje zastupljeno je građom u rasponu od paleolitika do željeznog doba, a osobito se ističu grobni prilozi iz razdoblja od 9. do 1. st. pr. Krista te rekonstrukcije liburnskoga dječjega groba u urni i zgrčenog pokojnika u kamenoj škrinji.
Među materijalnim ostacima rimskog razdoblja izdvajaju se glava cara Nerve (1. st.), zavjetni žrtvenici posvećeni Jupiteru i Silvanu, Dionizovo poprsje te predmeti vezani za trgovačko i prometno značenje grada: keramičko i stakleno posuđe, metalni nakit, novac i oruđe, koštani ukrasi.
Ranokršćansko razdoblje predstavljaju ulomci crkvenog namještaja te keramičkoga i staklenog posuđa. Izdvaja se nalaz groba iz 6./7. st. u kojemu su pokopane dvije ženske osobe s izuzetno vrijednim nakitom (naušnicama, prstenjem, torkvesima) izrađenima od zlata i srebra.
Iz ranosrednjovjekovnog razdoblja potječu grobni prilozi i nalazi (9. - 11. st.), među kojima se ističu oni u grobu obitelji hrvatskog dostojanstvenika, u kojemu je pronađena ratnička oprema (mač, koplje, ostruge). Posebno je obrađena tema crkvenoga graditeljstva, zastupljena kamenim ulomcima crkvenog namještaja ukrašenoga pleternom ornamentikom, pronađenoga u Ninu, te kopijom krsnog zdenca iz doba kneza Višeslava (9. st.) i kopijom grede oltarne pregrade na kojoj se spominje ime kneza Branimira (9. st.).
U posebnom paviljonu prikazani su rezultati višegodišnjih podmorskih istraživanja na području Nina i Zatona, gdje se nalazila antička luka Enone. Prostorom dominiraju dva starohrvatska broda (Condura croatica) iz 11. st., pronađena na ulazu u ninsku luku. Kameni spomenici iz Nina i okolice iz rimskoga, srednjovjekovnoga i novovjekovnog razdoblja izloženi su u lapidariju.