O MUZEJU
Pomorski muzej osnovan je 1949. godine na inicijativu Jadranskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Njegovi začeci datiraju iz 1872. godine, odnosno iz vremena kad je u Dubrovniku osnovan Domorodni muzej, koji je u svom fundusu imao i pomorsku zbirku. Muzej je od 1952. g. smješten na prvom i drugom katu Tvrđave sv. Ivan. Gradnja tvrđave započela je 1346. g., a današnji izgled definiran je krajem 16. st. U 19. st. pregrađena je na dva kata, a na mjestima na kojima su bili otvori za topove otvoreni su prozori.
Muzej skuplja, čuva i izlaže predmete iz pomorske prošlosti dubrovačkog kraja, od antičkih vremena do suvremene povijesti. U njemu je ispričan dio slavne dubrovačke prošlosti i tradicije, život velikih pomorskih kapetana i mornara, ali i vještih majstora kalafata. Danas raspolaže fundusom od preko 5 000 predmeta koji su sistematizirani u petnaest zbirki.
Muzejski stalni postav podijeljen je u sljedeće cjeline: na prvom katu su Plovidba i podvodna arheologija (kasno)antičkog doba, Dubrovnik (komuna) i pomorsko-trgovački ugovori, Uspon i doba Dubrovačke Republike; a na drugom katu Jedrenjačko pomorstvo Dubrovnika u 19. stoljeću / nakon pada Dubrovačke Republike, Parobrodarstvo Dubrovnika krajem 19. i tijekom 20. stoljeća, Najnovije doba - nakon Drugoga svjetskog rata do bombardiranja Dubrovnika 1991. g.
Izložbeni postav započinje hidroarheološkim nalazima s otoka Mljeta, iz podmorja uvale Sobra (4. st.) i rta Stoba (9. - 10. st.). Slijede važni dokumenti iz dubrovačke pomorske povijesti: niz ugovora (s Pisom, Anconom, Molfettom, Tremolijem, Omišom, Splitom i Šibenikom) koji svjedoče o pomorsko-trgovačkoj aktivnosti Dubrovnika; sedma knjiga Statuta grada Dubrovnika (1272.) posvećena pomorstvu; prvi ugovor o osiguranju u Dubrovniku (1395.), koji je važan kao i zakon o pomorskom osiguranju (1568.).
Dubrovačka Republika živjela je uz more i od mora, a nadaleko čuveni jedrenjaci plovili su svim morima svijeta. Pomorstvo je od samog početka bio glavni oslonac gospodarskog razvoja Dubrovnika i cijele regije. U drugoj polovici 16. st. Dubrovačka Republika posjeduje najveću trgovačku mornaricu u svojoj povijesti pa se ubraja među prve u tadašnjem pomorskom svijetu, a prekoocenski trgovački jedrenjaci (pod dubrovačkom i stranom zastavom) Dubrovčane čine trećima na svijetu (iza Španjolske i Nizozemske). O tome govore dokumenti; teretnice broda; ostaci potonulog dubrovačkog broda u uvali Suđurađ na Šipanu (1576.); dio ostataka potonulog broda u Koločepskom kanalu (17. - 18. st.); makete galijice, karake, galijuna i šambeka - tipova tadašnjih dubrovačkih brodova; likovno atraktivne oslikane konzularne diplome i plovidbene dozvole na pergamentu; nautički instrumenti, brodska ljekarna, mornarska škrinja i dr.
Nadalje su izloženi predmeti povijesne i umjetničke vrijednosti: srebrna navicella (navicula) za tamjan, slika karake iz 1513. g. s predele poliptiha Navještenje Nikole Božidarevića, slika galijuna (oko 1550.), srebrne zavjetne pločice, portreti dubrovačkih pomoraca, brodovlasnika i dobrotvora (Mihe Pracata, Vice Stjepovića Skočibuhe), kopije zavjetnih slika.
Na drugom katu izloženi su eksponati pomorstva dubrovačkog područja u 19. i 20. st. Nakon francuske uprave (1808. - 1814.) i II. austrijske uprave (1814. - 1918.) ostali su različiti dokumenti: uredbe, okružnice, putnice, plovidbene dozvole. Tu su slike brigantina, brikova, barkova; mornarski koš; pulene - ukrasne figure s pramaca brodova; portreti kapetana; odlikovanja; predmeti "Pelješkog pomorskog društva" (1865. - 1891.) i "Dubrovačkog pomorskog društva" (1869. - 1888.); slike B. Ivankovića; nautičke sprave i instrumenti, kalafatski (brodograditeljski) alat.
Razdoblje parobrodarstva započinje 1880. g. putničko-teretnim parobrodom "Dubrovnik". Slijede izlošci parobrodarskih društava (Dubrovačka parobrodarska plovidba, Slobodna plovidba "Ivo Račić", Napried), djela slikara J. H. Mohrmanna i J. Seitsa, slike pomorskih privrednika Paska Baburice, brodovlasnika Nikole Mihanovića, Federika Glavića i dr. Izloženi su i prikazi brodova Atlantske plovidbe, brodarske tvrtke osnovane u Dubrovniku 1955. g.
Izložba završava fotografijama Pava Urbana (poginulog 1991.) i Mira Kernera (poginulog 1993.) koje prikazuju bombardiranje Dubrovnika 1991. g. u Domovinskom ratu.
Muzej posjeduje bogatu knjižnicu s više od 11 000 naslova stručne pomorske i srodne literature.
Od 1998. godine Pomorski muzej član je Udruženja mediteranskih pomorskih muzeja (Association of Mediterranean Maritime Museums), kojem je sjedište u Barceloni.
Po raznovrsnosti i vrijednosti građe koju posjeduje, Pomorski muzej jedan je od najznačajnijih Muzeja pomorske tematike u Hrvatskoj i najbolje mjesto za upoznavanje dubrovačke pomorske baštine.