HRVATSKI MUZEJI I ZBIRKE ONLINE
muzEJ!
HR | EN

PRETRAŽIVANJE

fraza ključna riječ sve muzeji zbirke predmeti

MUZEJI

status grad vrsta muzeja
muzejske zbirke dokumentacijski fondovi arhiv
knjiznica preparatorska radionica restauratorska radionica
 
 

 
grad
vjerska zajednica
konzervatorski odjel
 

ZBIRKE

naziv zbirke (upišite naziv ili dio naziva) vrsta zbirke muzej
vrsta građe materijal grad
teritorij s kojega građa potječe vremensko razdoblje
 

PREDMETI

naslov muzej vrsta zbirke vrsta predmeta
autor datum ili razdoblje materijal i tehnika
natpisi i oznake tema opis
 
 
ADRESA
Tvrđava sv. Ivana, 20000 Dubrovnik
Dubrovačko-neretvanska županija
RADNO VRIJEME
Zimsko radno vrijeme – od 3. studenog do 21. ožujka:
Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, srijedom zatvoreno

Ljetno radno vrijeme – od 22. ožujka do 2. studenog:
Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Dubrovački muzeji ne rade srijedom, na Božić, Novu godinu i Festu sv. Vlaha (3. veljače).


T 020/323-904
F 020/322-096
E pomorski@dumus.hr
W http://www.dumus.hr/hr/pomorski-muzej/
Kako doći do muzeja
gradskim autobusnim linijama 1, 1a, 1b, 1c, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 9 do povijesne gradske jezgre
Parkiralište
udaljeno 150 m
Stručna vodstva
uz najavu na tel. 020/321-422
Grupni posjeti
Cijena ulaznica od 110 kn za grupe (10+osoba) i 50 kn za učenike i studente obuhvaća: Dubrovačke muzeje (Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi sv. Ivan, Etnografski muzej u žitnici Rupe, izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin), Dom Marina Držića, Umjetničku galeriju Dubrovnik, Prirodoslovni muzej, Galeriju Dulčić-Masle-Pulitika i Atelijer Pulitika.
Jedinstvena ulaznica u muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik te vrijedi 7 dana od dana prvog posjeta jednoj od nabrojenih ustanova.

Od 1. siječnja 2021. Dubrovački muzeji (Kulturno – povijesni, Pomorski i Etnografski muzej) uveli su nove cijene ulaznica za grupne posjete (10 osoba i više) koje će iznositi 70 kuna za jedan, 80 kuna za dva i 90 kuna za tri muzeja. Ulaznica za učenike i studente za jedan muzej iznosit će 40 kuna, a za dva, odnosno tri muzeja 50 kuna. Vaučer Dubrovačkih muzeja vrijedi samo za Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi sv. Ivan, Etnografski muzej u žitnici Rupe te izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin.

Svi žitelji Dubrovačko-neretvanske županije te djeca mlađa od 12 godina ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim muzejima, te stalnim i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja. Vodiči turističkih grupa ostvaruju pravo na besplatan posjet svim muzejima i izložbama.
Fotografiranje
da, uz dopuštenje
Cijena ulaznice
Cijena ulaznica od 130 kn za individualce i 50 kn za učenike i studente obuhvaća: Dubrovačke muzeje (Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi sv. Ivan, Etnografski muzej u žitnici Rupe, izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin), Dom Marina Držića, Umjetničku galeriju Dubrovnik, Prirodoslovni muzej, Galeriju Dulčić-Masle-Pulitika i Atelijer Pulitika.

Ulaznica za Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru: 100 kuna za individualce; 50 kuna za učenike i studente

Jedinstvena ulaznica u muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik vrijedi 7 dana od dana prvog posjeta jednoj od nabrojenih ustanova.
Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije te djeca mlađa od 12 godina ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim muzejima, te stalnim i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.
Članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja imaju besplatan ulaz

Muzejska trgovina
u Muzeju na ulazu prodaju se muzejske publikacije, razglednice i razni muzejski suveniri; glavna muzejska prodavaonica nalazi se u Kneževu dvoru.
Pristup za posjetitelje s invaliditetom
ne
OPĆI PODACI
STRUČNI DJELATNICI
STRUČNE SLUŽBE I USLUGE
Status A
Vrsta specijalizirani muzej - pomorski
Djelokrug regionalni
Osnivač grad (izvorno HAZU)
Godina osnutka1949.
U sastavuDubrovački muzeji

Ravnateljv.d. Ivona Michl
Voditelj Ana Kaznačić Skurić
Muzej ima:
- stalni postav
- knjižnicu (dostupno javnosti na zahtjev)

Muzej

O MUZEJU

Pomorski muzej osnovan je 1949. godine na inicijativu Jadranskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Njegovi začeci datiraju iz 1872. godine, odnosno iz vremena kad je u Dubrovniku osnovan Domorodni muzej, koji je u svom fundusu imao i pomorsku zbirku. Muzej je od 1952. g. smješten na prvom i drugom katu Tvrđave sv. Ivan. Gradnja tvrđave započela je 1346. g., a današnji izgled definiran je krajem 16. st. U 19. st. pregrađena je na dva kata, a na mjestima na kojima su bili otvori za topove otvoreni su prozori.  

Muzej skuplja, čuva i izlaže predmete iz pomorske prošlosti dubrovačkog kraja, od antičkih vremena do suvremene povijesti. U njemu je ispričan dio slavne dubrovačke prošlosti i tradicije, život velikih pomorskih kapetana i mornara, ali i vještih majstora kalafata. Danas raspolaže fundusom od preko 5 000 predmeta koji su sistematizirani u petnaest zbirki.   Muzejski stalni postav podijeljen je u sljedeće cjeline: na prvom katu su Plovidba i podvodna arheologija (kasno)antičkog doba, Dubrovnik (komuna) i pomorsko-trgovački ugovori, Uspon i doba Dubrovačke Republike; a na drugom katu Jedrenjačko pomorstvo Dubrovnika u 19. stoljeću / nakon pada Dubrovačke Republike, Parobrodarstvo Dubrovnika krajem 19. i tijekom 20. stoljeća, Najnovije doba - nakon Drugoga svjetskog rata do bombardiranja Dubrovnika 1991. g.  

Izložbeni postav započinje hidroarheološkim nalazima s otoka Mljeta, iz podmorja uvale Sobra (4. st.) i rta Stoba (9. - 10. st.). Slijede važni dokumenti iz dubrovačke pomorske povijesti: niz ugovora (s Pisom, Anconom, Molfettom, Tremolijem, Omišom, Splitom i Šibenikom) koji svjedoče o pomorsko-trgovačkoj aktivnosti Dubrovnika; sedma knjiga Statuta grada Dubrovnika (1272.) posvećena pomorstvu; prvi ugovor o osiguranju u Dubrovniku (1395.), koji je važan kao i zakon o pomorskom osiguranju (1568.).  

Dubrovačka Republika živjela je uz more i od mora, a nadaleko čuveni jedrenjaci plovili su svim morima svijeta. Pomorstvo je od samog početka bio glavni oslonac gospodarskog razvoja Dubrovnika i cijele regije. U drugoj polovici 16. st. Dubrovačka Republika posjeduje najveću trgovačku mornaricu u svojoj povijesti pa se ubraja među prve u tadašnjem pomorskom svijetu, a prekoocenski trgovački jedrenjaci (pod dubrovačkom i stranom zastavom) Dubrovčane čine trećima na svijetu (iza Španjolske i Nizozemske). O tome govore dokumenti; teretnice broda; ostaci potonulog dubrovačkog broda u uvali Suđurađ na Šipanu (1576.); dio ostataka potonulog broda u Koločepskom kanalu (17. - 18. st.); makete galijice, karake, galijuna i šambeka - tipova tadašnjih dubrovačkih brodova; likovno atraktivne oslikane konzularne diplome i plovidbene dozvole na pergamentu; nautički instrumenti, brodska ljekarna, mornarska škrinja i dr. Nadalje su izloženi predmeti povijesne i umjetničke vrijednosti: srebrna navicella (navicula) za tamjan, slika karake iz 1513. g. s predele poliptiha Navještenje Nikole Božidarevića, slika galijuna (oko 1550.), srebrne zavjetne pločice, portreti dubrovačkih pomoraca, brodovlasnika i dobrotvora (Mihe Pracata, Vice Stjepovića Skočibuhe), kopije zavjetnih slika.  

Na drugom katu izloženi su eksponati pomorstva dubrovačkog područja u 19. i 20. st. Nakon francuske uprave (1808. - 1814.) i II. austrijske uprave (1814. - 1918.) ostali su različiti dokumenti: uredbe, okružnice, putnice, plovidbene dozvole. Tu su slike brigantina, brikova, barkova; mornarski koš; pulene - ukrasne figure s pramaca brodova; portreti kapetana; odlikovanja; predmeti "Pelješkog pomorskog društva" (1865. - 1891.) i "Dubrovačkog pomorskog društva" (1869. - 1888.); slike B. Ivankovića; nautičke sprave i instrumenti, kalafatski (brodograditeljski) alat.  

Razdoblje parobrodarstva započinje 1880. g. putničko-teretnim parobrodom "Dubrovnik". Slijede izlošci parobrodarskih društava (Dubrovačka parobrodarska plovidba, Slobodna plovidba "Ivo Račić", Napried), djela slikara J. H. Mohrmanna i J. Seitsa, slike pomorskih privrednika Paska Baburice, brodovlasnika Nikole Mihanovića, Federika Glavića i dr. Izloženi su i prikazi brodova Atlantske plovidbe, brodarske tvrtke osnovane u Dubrovniku 1955. g. Izložba završava fotografijama Pava Urbana (poginulog 1991.) i Mira Kernera (poginulog 1993.) koje prikazuju bombardiranje Dubrovnika 1991. g. u Domovinskom ratu.  

Muzej posjeduje bogatu knjižnicu s više od 11 000 naslova stručne pomorske i srodne literature.

Od 1998. godine Pomorski muzej član je Udruženja mediteranskih pomorskih muzeja (Association of  Mediterranean Maritime Museums), kojem je sjedište u Barceloni.

Po raznovrsnosti i vrijednosti građe koju posjeduje, Pomorski muzej jedan je od najznačajnijih Muzeja pomorske tematike u Hrvatskoj i najbolje mjesto za upoznavanje dubrovačke pomorske baštine.

Zbirke

OSTALE ZBIRKE
MUZEJSKE ZBIRKE
Zbirka brodogradilišnog alata ; voditelj: Ljerka Dunatov
pomorska, tehnička

Zbirka brodske opreme ; voditelj: Ana Kaznačić Skurić
pomorska, tehnička

Zbirka brodskih instrumenata ; voditelj: Đivo Bašić
pomorska, tehnička

Zbirka brodskih predmeta ; voditelj: Ljerka Dunatov
pomorska

Zbirka dokumenata ; voditelj: Ana Kaznačić Skurić
dokumentarna, pomorska, povijesna

Zbirka modela i polumodela brodova ; voditelj: Ljerka Dunatov
pomorska, tehnička

Zbirka nacrta; voditelj: Đivo Bašić


Zbirka novca ; voditelj: Ana Kaznačić Skurić
numizmatička

Zbirka odličja, medalja, plaketa (amblema) i činova ; voditelj: Đivo Bašić
pomorska, povijesna

Zbirka podmorskih nalaza - antički i srednjovjekovni brodolomi ; voditelj: Đivo Bašić
arheološka, pomorska

Zbirka podmorskih nalaza - novovjekovni brodolomi ; voditelj: Ana Kaznačić Skurić
arheološka, knjižna građa, pomorska, tiskana građa

Zbirka pomorskih i zemljopisnih karata i atlasa ; voditelj: Ana Kaznačić Skurić
dokumentarna, knjižna građa, pomorska, povijesna

Zbirka slika ; voditelj: Đivo Bašić
pomorska, umjetnička, slikarstvo

Zbirka starih fotografija i dopisnica ; voditelj: Ljerka Dunatov
dokumentarna, povijesna, fotografska

Zbirka zastava (brodske, signalne, društvene) ; voditelj: Đivo Bašić
pomorska, ostalo

Zbirka zdravstvenih sanitarno-higijenskih (brodskih) predmeta ; voditelj: Ana Kaznačić Skurić
pomorska, ostalo