Zbirke
Zbirka pokućstva
Vrsta zbirke etnografska
Voditelj dr. sc. Zvjezdana Antoš
Broj predmeta 616
Url https://katalog.emz.hr/hr/Zbirke/Zbirka%20poku%C4%87stva_34
Predmeti iz zbirke svjedoče o kulturno - povijesnim zbivanjima u našoj zemlji, a sačuvani artefakti, uz iznimne estetske doživljaje, pružaju nam danas i obilje podataka o dosezima kulture stanovanja na hrvatskim prostorima u prošlosti. Prvi predmeti koji su otkupljeni početkom dvadesetoga stoljeća čine temeljni fond zbirke pokućstva koji se tijekom vremena sukcesivno nadograđivao srodnim artefaktima. Tadašnja je sakupljačka politika bila usmjerena prema sakupljanju predmeta koji su pripadali pred-industrijskom društvu i seoskom stanovništvu tijekom 19. i na početku 20. stoljeća. Od pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća zbirka je sustavno rasla zahvaljujući velikom broju akvizicija koje su muzejski stručnjaci prikupljali na terenskim istraživanjima na području cijele bivše Jugoslavije.
Današnja zbirka pokućstva broji ukupno 400 predmeta koju sačinjava niz brojno manjih kolekcija koje se po svojoj kvaliteti i brojnosti mogu tretirati kao samostalne zaokružene cjeline. Tijekom vremena, nabavke upotpunjuju muzejsku zbirku u smislu prezentiranja tipologije, odnosno karakteristika određenih etnografskih kulturnih areala (panonskog, dinarskog i jadranskog). Najveći dio zbirke čini namještaj koji ilustrira tipološki razvoj predmeta u zbirci, odnosno škrinje, ormari, tronozi, stolci, stolovi, kreveti i kolijevke, kao i predmeti koji tipološki proširuju okvir zbirke poput ormara za led, stroj za pranje rublja i sl. To znači da se je u prošlosti otkupljivao namještaj na kojemu možemo prepoznati utjecaje i širih kulturnih regija (srednjoeuropske, balkanske i mediteranske), kao i pojedinih umjetničkih stilova. Tako da se u zbirci čuva veliki broj primjeraka na čijim se detaljima (ukrasu ili obliku) mogu prepoznati utjecaji pojedinih umjetničkih stilova koji su se na seoskom namještaju odrazili puno kasnije, nego na građanskom. Od skromnije izrađenih primjeraka, u fundusu se ističe skupina predmeta koji su izrađeni od prirodnih oblika drva u prirodi, koji su prilagođeni životnim potrebama, a izradili su ih samouki seoski majstori u 18. stoljeću. Među njima osobito su značajni signirani i datirani predmeti, poput tronoga, stolca s nogama izvedenima od triju ogranaka kojemu je na donjoj strani sjedalice urezana 1742. godina.
Do prvih promjena u sakupljanju predmeta dolazi tek krajem 20. stoljeća, kada se počinju otkupljivati prvi predmeti koji su bili namijenjeni masovnoj industrijskoj proizvodnji i koji su na neki način obilježili kulturu stanovanja seljaštva tijekom 20. stoljeća. Takav pristup rezultirao je nabavkom kvalitetnih primjeraka tvornički izrađenog namještaja od furnira koji se je od sredine 20. stoljeća bio skoro podjednako korišten i na selu i u gradu, što ilustrira nekoliko kompleta spavaćih soba, te pojedinačnih primjeraka kuhinjskog namještaja poput kredenca, stola i stolaca.
Današnja sakupljačka politika usmjerena je prema predmetima koje želimo kontekstualizirati s osobom koja je koristila taj predmet u konkretnom povijesnom vremenu. Za zbirku pokućstva, tako je primjerice otkupljena kompletna spavaća soba jedne osobe zajedno s njezinim osobnim stvarima koje je koristila u svakodnevnom životu. Važan segment, u kontekstualizaciji otkupljenih predmeta sa stvarnom osobom, prikazuje njezina „životna priča“ koja je snimljena i pohranjena u muzejskoj dokumentaciji. Takav način sakupljanja omogućuje nam potpuniju znanstvenu analizu muzejskog predmeta i proširuje mogućnost njegove interpretacije. Kronološku granicu sakupljanja predmeta za zbirku pomakli smo do sakupljanja predmeta iz naše svakodnevnice.