Zbirke
Zbirka narodnih nošnji primorske Hrvatske
Vrsta zbirke etnografska
Voditelj dr. sc. Tanja Kocković Zaborski
Broj predmeta 1503
Vrsta građe tradicijska odjeća
Teritorij otoci; podrucje uz Jadransko more; primorje; primorsko podrucje
Vremensko razdoblje 18. st. - 20. st.
Materijal tekstil; metal; sintetički materijali
Url https://katalog.emz.hr/hr/Zbirke/Zbirka%20narodnih%20no%C5%A1nji%20primorske%20Hrvatske_26
Svoje obrise Zbirka je počela poprimati odmah po osnutku Muzeja, no početni fundus u usporedbi s ostalim zbirkama, bio je znatno skromniji. Tako se jezgrom Zbirke može smatrati desetak predmeta, najviše veziva s konavoskih ženskih košulja iz etnografske građe što je Muzeju predana 1920. godine na osnovu oporučnoga zapisa đakovačkog kanonika Milka Cepelića, zatim petnaestak dijelova ženske konavoske nošnje što su bili u Školskom muzeju Hrvatskoga pedagoškoga književnoga zbora u Zagrebu te još petnaestak takvih dijelova iz Zbirke etnografskih predmeta koji su bili u Trgovačko-obrtničkom muzeju u Zagrebu. I napokon njezin najveći dio čini oko dvije stotine uglavnom istovrsnih djelova nošnje sa šireg područja Jadrana i njegova zaleđa iz Pripomoćnioga fonda osnivača Muzeja Solomona Bergera, kao i predmeti koji su primljeni od Muzeja za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.
Zbirka se potom popunjavala darovima i otkupima uz posredovanje povjerenika Etnografskog muzeja; zalaganjem dr. Branimira Gušića (Mljet, 1923.), Jakova Mikca (Istra, 1931.) kao i osoblja Muzeja: Tereze Paulić (Krk, 1926 - 1931.), dr. Milovana Gavazzija (Krk, 1934.) dr. Ive Franića (Hrvatsko primorje, 1936.).
Ubrzo poslije II. svjetskog rata uslijedili su otkupi i darivanje etnografske građe iz dotad, zbog političkih prilika, gotovo nepristupačnih područja Jadrana: poluotoka Istre te otoka Cresa, Lošinja, Suska, Silbe i Lastova. Valja istaknuti da je godine 1946. u fundusu Muzeja sa spomenutoga područja bilo svega 35 predmeta od čega je tek 12 pripadalo ovoj Zbirci. Ubrzo slijede i sustavna etnografska istraživanja koja su 1954. godine provedena u Konavlima. Pritom se za Zbirku pribavljaju rijetki primjercima ruha od kojih je veći broj unikatne kulturne i muzejske vrijednosti.
Fundus ove zbirke, unatoč skromnijoj zastupljenosti ponekih područja predstavlja danas temeljno polazište za ozbiljnija etnološka kao i srodna znanstvenim istraživanja. Građa je u njemu svrstana prema regijama, a one obuhvaćaju poluotok Istru, zatim usko priobalje od Hrvatskoga primorja, preko Dalmacije, Dubrovačkoga primorja do Konavala, te sljedeće otoke: Cres, Susak, Olib, Silba, Dugi otok, Ugljan, Pašman, Zlarin, Prvić, Šolta, Brač, Korčula, Mljet i Lastovo.