Zbirke
Zbirka narodnih nošnji gorske Hrvatske i jadranskog zaleđa
Vrsta zbirke etnografska
Voditelj Mareta Kurtin
Broj predmeta 2341
Vrsta građe kompleti narodnih nošnji; narodne nošnje; dijelovi muških narodnih nošnji;dijelovi ženskih narodnih nošnji
Teritorij Hrvatska; Gorski kotar; Kordun; Lika; Ravni kotari; Bukovica; Dalmatinska zagora; Kosovo; Makedonija; Crna Gora; Srbija
Vremensko razdoblje 19. st.; 20. st.
Materijal tekstil; vuna; svila; koža; metal
Url https://katalog.emz.hr/hr/Zbirke/Zbirka%20narodnih%20no%C5%A1nji%20gorske%20Hrvatske%20i%20jadranskog%20zale%C4%91a_22
Odijevanje odnosno nošnju Korduna, Like, Gorskog kotara, Bukovice, Ravnih kotara i Dalmatinske zagore slijedom geografskih te kulturno-povijesnih datosti etnologija često naziva dinarski tip. Naziv dinarski nastao je iz potrebe da se jednim imenom označi ovo cjelovito područje prvenstveno obilježeno nepristupačnim planinskim reljefom i fenomenom krša te stočarstvom kao jednom od bitnijih grana gospodarstva.
Nošnja je najistaknutiji pokazatelj prirodnih osobitosti, kulturnih i ekonomskih utjecaja te vrijednosti ove sredine u kojoj su se kroz povijest i brojne migracije susreli i stopili različiti elementi starih balkanskih, mediteranskih, orijentalnih, slavenskih i zapadno-europskih kultura.
Život koji je bio vezan uz neprekidno kretanje uvjetovao je u materijalnoj kulturi tih krajeva neke specifične pojave. Obilje i blagostanje se iskazuje kroz ruho, koje na cijelom području ne obiluje toliko varijantama koliko u bogato opremljenom pojedinom odjevnom predmetu. Odjevni stil obilježava u prvom redu vuna. Svi gornji dijelovi odjeće izrađeni su iz vunenog materijala ili od pletiva, najčešće mrke boje. Samo košulja, kao osnovni dio muške i ženske nošnje, je izrađena od domaćeg konopljinog ili lanenog platna. Karakteristično je obilje ukrasnog veziva, suknenih aplikacija te teškog metalnog nakita i oružja bez kojeg nošnja nije potpuna.
Većina građe u sastavu Zbirke bila je prikupljana prema estetskim kriterijima, stoga je svečano ruho puno brojnije u odnosu na svakodnevno i radno. Potrebno je naglasiti da se razlika između dvije suvrstice ogleda u načinu, količini i kakvoći apliciranog ukrasa, dok su im temeljne odrednice iste.
Vremenski je većina datirana u razdoblje od prve polovice 19. do sredine 20. stoljeća. Zbirka se razvija u smjeru istraživanja i otkupa predmeta koji nedostaju od različitih vrsta tradicijskog ruha (dječjeg, radnog, udovičkog i dr.) do odjeće iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata sve do današnjih dana.