Zbirke
Zbirka heraldike i sfragistike
Vrsta zbirke povijesna
Voditelj Matea Brstilo Rešetar
Broj predmeta 5324
Vrsta građe grbovi, grbovnice, rodoslovlja, pečatnjaci, žigovi, pečati
Teritorij povijesni teritoriji Hrvatskih zemalja, Republika Hrvatska
Vremensko razdoblje 14. st. - 21. st.
Materijal drvo, svila, tekstil (razni), željezo, mjed, guma, papir, pergamena, vosak, staklo, kamen
Url https://www.hismus.hr/hr/zbirke/izbor-iz-fundusa/zbirka-heraldike-i-sfragistike/
Zbirka heraldike i sfragistike obuhvaća građu čije je prikupljanje započelo već s osnutkom Narodnog muzeja 1846. godine, a izdvajanje i konačno oformljivanje Zbirke dogodilo se 1973. godine.
Građa obuhvaća razdoblje od 15. stoljeća pa sve do današnjih dana, a po vrsti predmeta dijeli se u dvije podzbirke: zbirku heraldike i zbirku sfragistike.
Zbirka heraldike sadržava tri vrste predmeta: grbovnice, grbove i rodoslovlja. Grbovnice su podijeljene u vremenu od 16. stoljeća do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine kada i službeno prestaje podjela plemićkih naslova.
Po povijesnoj morfologiji i diplomatičko-stilskim karakteristikama razlikujemo najstarije listine (na pergameni), te one u obliku knjige od kojih je najveći broj onih iz vremena Marije Terezije. Kao autentična i vjerodostojna povijesna svjedočanstva, svjedoče nam o pravnom segmentu podjele plemstva i pravu na grb, te strukturi plemstva na teritoriju hrvatskih povijesnih zemalja, pogotovo onom vojnoga porijekla izniklog iz visokog krajiškog zapovjednog kadra. Izrazitu povijesnu vrijednost imaju grbovnice dodijeljene značajnim osobama iz hrvatske nacionalne povijesti (npr. Knežević, Jelačić, Vlašić, Imbrišević). Grbovi su tipološki, ovisno o svojoj izvornoj funkciji grupirani u nekoliko skupina: donatorski barokni grbovi plemićkih obitelji i crkvenih lica nastali tijekom 17. i 18. stoljeća, grbovi nastali u doba historicizma, odnosno u vrijeme utemeljena moderne hrvatske države u drugoj polovini 19. stoljeća (državni i teritorijalno-upravni (županijski, općinski i gradski), grbovi nacionalnih institucija i društava s javnim djelovanjem te grbovi dekorativne namjene i spomen grbovi izrađeni ili naručeni od strane privatnih osoba.
Danas se heraldički fundus obogaćuje suvremenim primjerima grbova hrvatskih županija, općina i gradova nastalih nakon osamostaljenja. Rodoslovlja vremenski obuhvaćaju razdoblje od 18. do početka 20. stoljeća. Većina ih je izrađena u pravnu svrhu dokazivanja plemićkog statusa ili stjecanja određenih plemićkih povlastica te svjedoče o porijeklu i vezama plemićkih obitelji (npr. Sermage, Patačić, Nugent, Högger, Affry), dok značajnije umjetničko-stilske osobine imaju rodoslovlja većih dimenzija izrađena u privatne i dekorativne svrhe (npr. Ratkaj, Babonić-Blagajski, Eltz).
Zbirka sfragistike sadržava pečatnjake (žigove) i pečate nastale od 15. do 20. stoljeća. Tipološki, sadržajno i po provenijenciji podijeljeni su u skupine koje obuhvaćaju slijedeće kategorije: uprava i javne službe (država, grad, općina, županija), pravosuđe (sudovi i javno bilježništvo), vojne jedinice, ustanove i organizacije, odgoj i obrazovanje (npr. škole na području Hrvatske vojne krajine iz druge polovine 19. st.), kultura, znanost (npr. državne kulturne institucije, povijest muzeja, izložbe), zdravstvo i socijalne ustanove, gospodarstvo i bankarstvo (npr. cehovi, obrtnici, financijski, carinski i poštanski uredi), društveno-političke organizacije i sindikati, društva, udruge i udruženja (npr. nacionalna društva druge polovine 19. st.), vjerske ustanove (crkve, biskupije, kaptoli, župni uredi, bratovštine, redovi, samostani), vlastelinski, obiteljski i osobni pečatnjaci i pečati (npr. Frankopan, Erdödy, Jelačić,Mažuranić, Ožegović, Šokčević, Vakanović). Građa svjedoči o razvoju i historijatu svake navedene kategorije koja svaka za sebe ali i međusobno, reflektira državno-pravni status hrvatskih povijesnih zemalja, a potom i Hrvatske, odnosno svjedoči o kontinuitetu i ustroju državnih i javnih institucija u okviru državnih tvorevina: Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevstva SHS, Kraljevine Jugoslavije, Banovine Hrvatske, NDH, NR Hrvatske unutar SFRJ sve do 1991. godine.