O MUZEJU

Etnografski muzej Split najstariji je etnografski muzej u Hrvatskoj, smješten u kompleks jugoistočnog kvadranta Dioklecijanove palače, neposredno pokraj Peristila, središnjeg trga palače, u zdanju koje ima izuzetnu kulturnu i povijesno-graditeljsku važnost.

U okviru muzejske zgrade nalazi se i jedna od najstarijih crkvica u Palači - Crkva sv. Andrije de Fenestris iz 7.st., nastala u vrijeme Severa Velikog adaptacijom jedne od šest spavaćih soba (cubiculuma) iz 4. stoljeća smještenih na zapadnom dijelu Diolecijanova carskog stana.

Kasnije nadogradnje tvorile su kompleks bivšeg samostana Sv. Klare, koji je zadržao sličan raspored prostorija kao i u vrijeme djelovanja samostana. Kroz muzej se dolazi i do terase na Vestibulu. Kružni Vestibul je prolaz, unutrašnja vrata prema Peristilu. Rekonstruirano rimsko stubište vodi na rekonstruiranu renesansnu terasu obitelji Natalis-Božičević, smještenu na južnom obodu nekadašnjeg svoda Vestibula. Od 1924. do 2004. g. Muzej je bio smješten u zgradi stare gradske Vijećnice, a od 2004. g. nalazi se u kući ugledne obitelji Natalis-Božičević, jednoj od ranosrednjovjekovnih palača Splita kojoj dubina graditeljskih slojeva seže do antičkog vremena.

U postavu Muzeja predstavljena je izrazito vrijedna etnografska građa koja predočuje nekadašnji život Splićana, stanovnika dalmatinskih otoka i Dalmatinske zagore, podijeljena u nekoliko zbirki - likovnu zbirku, te zbirke nakita, oružja, škrinja, nošnji jadranskog i dinarskog područja.

Zbirka nakita pripada dvjema kulturnim zonama - jadranskoj i dinarskoj. Od materijala u jadranskoj zoni najzastupljeniji su zlato i srebro, sa dodatkom dragoga i poludragoga kamenja, te školjkama i koraljima. Po obliku predmeta tu su zastupljeni ukras u kosi - tremanat, nekoliko vrsta ogrlica, naušnica, ukrasnih igala, broševa, prstenja, te srebrnih puceta. Dinarski nakit izrađen je od slitina srebra, bakra, mjedi, olova i kositra, od kauri-školjaka, karniola, staklenih zrnaca,... Osobita vrsta prsnog nakita - đerdan načinjen je od metalnog novca.

Zbirka oružja sastoji se od hladnoga i vatrenoga oružja. Većinom je zbirka sastavljena od orijentalnoga tipa oružja, koje se upotrebljavalo ili služilo kao ukras na prostorima Hrvatske.

U zbirci kućnoga inventara posebno se ističe zbirka škrinja, sa škrinjama bogato izrezbarenih prednjih stranica. Među njima razlikuju se po tipu tzv. jadranska škrinja i tzv. dinarski kovčeg. Jedan od najljepših primjeraka je poljička škrinja, vjerojatno iz 18. st., s ukrasnim baroknim motivom vaze s raskošnim buketom cvijeća i pticama na unutarnjoj strani poklopca.

Likovna zbirka obuhvaća većim dijelom slike, potom grafike i manjim dijelom skulpture etnografskih motiva. . Nastala je zaslugom Kamila Tončića, koji je prikupljao likovne prikaze narodnih nošnji, među kojima se ističe cijela serija koloriranih crteža V. M. Dinčića, jednoga od najpoznatijih slikara narodnih nošnji u Dalmaciji. Zbirka grafika obuhvaća radove putopisaca i ljubitelja narodnoga života 19. st., a među njima su značajni raritetni prikazi austrijskog znanstvenika B. Hacqueta i originalna knjiga crteža J. B. Van Moera.

Zbirka nošnji jadranskog područja sadržava nošnje otoka i priobalnoga pojasa, te manjih urbanih sredina iz zaleđa. Ono što ih posebno određuje je jak upliv europske modne tradicije, kojim se bitno razlikuju od nošnji seoskih sredina.

Zbirka nošnji dalmatinske zagore obuhvaća nošnje iz zaleđa gradova na obali. Karakteristika ove odjeće je da je izrađena većinom od grubljih i tvrđih materijala, s malo ukrasa. Najpoznatije su zagorske muške nošnje sinjskog alkara i alkarskog momka, a među ženskima - ona iz Vrlike.

Muzej čuva i čipkarske radove, među kojima se ističu primjerci izrađeni od vlakna agave, paška čipka te radovi sakralne namjene.