O MUZEJU
Muzej je osnovan 1949. g. Nalazi se u dvorcu iz sredine 18. st., koji je pripadao Ferdi Livadiću (1799. - 1879.), poznatom skladatelju ilircu, samoborskom načelniku i sucu, upravitelju škole. Dvorac je bio okupljalište pristaša hrvatskoga narodnog pokreta, a 1833. g. tu je skladana i budnica Još Hrvatska nij' propala.
Fundus Muzeja čine raznorodne zbirke nastale najvećim dijelom donacijama njegovih osnivača Ivice Sudnika i dr. Stjepana Oreškovića. Ta građa svjedoči o kontinuitetu života na prostoru Samobora i okolice. U prizemlju Muzeja je stalni postav geološko-paleontološke i arheološke prošlosti samoborskog kraja u kojemu je vremenski stup s građom koja odgovara određenom razdoblju. Geološko-paleontološka zbirka sadržava fosilno blago Samoborskoga gorja, koje dočarava nekadašnje podmorje i kopno toga kraja. Arheološka zbirka predočuje ostatke materijalne kulture paleolitika, neolitika, bakrenoga, brončanoga i željeznog doba, antike, materijalnu ostavštinu Staroga grada Samobora (13. – 18. st.), kao i srednjovjekovnog nalazišta u selu Farkaševec, u blizini Samobora.
Kulturno-povijesna zbirka prikazuje razvoj Samobora od 1242. g. i povelje Bele IV. slobodnom trgovištu Samobor, te na temelju izvornih isprava govori o sukobima "slobodnog trgovišta" i vlastelinstva. Posebnu cjelinu unutar kulturno-povijesne zbirke čini Livadićeva ostavština, njegov glasovir te fotografska i rukopisna građa. Iz bogate zbirke predmeta staklane Osredek, osnovane 1839. g. na posjedu barunice Vilhelmine Kulmer, koja je radila do početka 20. st., izloženi su raznobojni primjerci poznatih bilikuma (čaša s natpisima za različite prigode), boca, zdjelica, vrčeva, tanjura...
Zanimljivi su izlošci vezani za početak samoborskoga i hrvatskog sporta i planinarstva, kao i za društveni život Samobora, čuveni samoborski fašnik, Julijanu Cantilly - Vrazovu Ljubicu te za samoborske građanske obitelji i znamenite Samoborce, čije su portrete slikali također poznati autori.
Umjetnička zbirka čuva i brojna djela sa samoborskim motivima, pejzaže i skulpture poznatih hrvatskih slikara (N. Rojc, J. Bužana, M. Šenoe, F. Ivanšćaka, V. Kirina, N. Reisera, Z. Price, K. Angelija Radovanija i dr.).
U služinskoj kućici pokraj dvorca smještena je etnografska zbirka u kojoj se čuvaju predmeti za izradu tekstila, narodne nošnje i nakit - poznati kraluši, kao i mnoštvo predmeta narodnog domaćinstva, gospodarstva i rukotvorstva vezanih za život u samoborskim selima. Na prvom katu rekonstruiran je ambijent seoske kuhinje i sobe.
Muzej svake godine u ožujku organizira obilježavanje Bitke kod Samobora iz 1441. g., a na Dan grada Samobora, na Sv. Anu, u parku ispred Muzeja priređuje Aninovski sajam.